Sukošan

SUKOŠAN – župa sv. Kasijana, biskupa i mučenika, prvi put se spominje 1289.

Župa Sukošan smještena je 12 km jugoistočno od Zadra, uz prekrasnu obalu zvanu Zlatna Luka. Mjestu je ime nastalo od titulara crkve sv. Kasijana. Kao župa Sukošan postoji sigurno od godine 1523., kad se počinju spominjati njegovi župnici (prvi don Mate Tolić iz Biograda). Na nekoliko mjesta u selu ostatci rimskih građevina i brodova; poviše sela prolazio je rimski vodovod iz Vrane u Zadar. Sukošan se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1289. Na rtu Bribirčina ruševine srednjovjekovnog utvrđenja koje su podigli Bribirski knezovi. Zadarski nadbiskup Mafej Valaresso sagradio je 1470. monumentalnu zgradu – ljetnikovac, koju mještani zovu “palac”, a nalazi se usred sukošanske vale (danas tek dio ruševina). Opkoljen zidinama, u toku višestoljetnih ratova s Turcima, pružao je sigurnu zaštitu stanovnicima manjih okolnih naselja, kao i brojnim bjeguncima iz Ravnih kotara i Galovca.

Prestankom turskih napada godine 1679. pojedine obitelji prelaze u zaselak nazvan Debeljak po dobrim njivama i pašnjacima. Debeljaku pripadaju još Podvršje Gornje, Podvršje Donje i Dubrava  i broji preko 1000 stanovnika.

Sačuvano je više glagoljskih rukopisa: madrikule bratovština (8), matične knjige (13), oporuke (10)  više rukopisa različitog sadržaja. Sukošan je dao i 60 svećenika glagoljaša. U knjizi “Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području”, Zadar, 1973., dr. Jerko Bezić donosi notnu transkripciju svečanog “Gospodi, pomiluj”  iz stare sukošanske glagoljaške mise.

Prigodom proslave 700. obljetnice prvog spomena imena Sukošan izdana je monografija Župa Sukošan 1289-1989.

Sukošanci se bave poljoprivredom (povrtlarstvom, rade u gradu i sve se više orijentiraju prema turizmu).

Župni ured: Hrvatskih branitelja bb, 23206 SUKOŠAN, tel/fax: (023) 393-147, općina Sukošan.

Župnik: don Tomislav Sikirić, mob. 098-209-289

U župi djeluju sestre Klanjateljice Krvi Kristove.

Matice glagoljicom od 1650., latinicom od 1725.

Škola: osnovna.

Stn.: 4402 (Sukošan: 3499; Debeljak: 903)

Župna crkva sv. Kasijana bm. Spominje se 1396., no sigurno je mnogo starijeg postojanja (9./10. st.), na što upućuju ulomci skulpture predromaničkog  stila. Današnji izgled dobila je 1642. kako se može pročitati nad sjeverozapadnim ulaznim vratima, nad kojima se nalazi reprezentativni zabat oltarne pregrade – najreprezantivniji u našoj srednjovjekovnoj umjetnosti – nastao valjda u sredini 11. st. ili nešto ranije. Crkva je posvećena 1674., za župnika don Šime Veleslavića, domorodca i glagoljaša, što svjedoči svečani glagoljski natpis u sakristiji. Crkva je jednobrodna sa svetištem i sakristijom; pet mramornih oltara: glavni sa svetohraništem i palom na kojoj su prikazani Bogorodica sa sv. Kasijanom, sv. Jerolimom i sv. Šimom, a na bočnim stranama oltara mramorni kipovi sv. Kasijana i sv. Jerolima, rad Leona Botinellija; po strani oltara, iznad sakristijskih vrata niše s drvenim kipovima sv. Kasijana i sv. Josipa; oltar sv. Petra i Pavla s palom dotičnih svetaca; oltar sv. Ćirila i Metoda s palom; Srca Isusova s drvenim kipom; Gospe Lurdske s drvenim kipom; drveni kipovi sv. Ante i sv. Nikole. U crkvi su još dvije kamene škropionice ugrađene kraj pobočnih vrata i velika samostojna kraj glavnih vratiju te kamena krstionica. U svetištu je i kameni oltar prema puku i kameni ambon.

Zvonik je podignut između 1906. i 1910., a dograđen 1970. Ima tri zvona.

Gospa od Milosti. Oko nje je bilo staro groblje. Sagrađena je 1650. kao zavjet protiv kuge, kako stoji na ploči iznad vratiju. U crkvi je mramorni oltar s palom i motivima Pohoda Bogorodice Elizabeti. Na jugoistočnom zidu jednostavan renesansni oltar, kraj vratiju ugrađena škropionica, vani zvonik-preslica s jednim malim zvonom.

Sv. Martina b. Na Kaštelini. Bila je to župna crkva srednjovjekovnog naselja Prljane. Prvi put se spominje 1387. Oko crkve je bilo župno groblje. Crkvu je razorila miniranjem vojska JNA 1991. U tijeku su arheološka istraživanja te sređivanje projektne dokumentacije za njezinu obnovu.

Svih Svetih pokraj novog groblja. Crkvu je posvetio nadbiskup Marijan Oblak 29. 3. 1987.  U povišenom svetištu mramorni oltar prema puku i mramorni ambon; iza oltara slika – drveni intarz Bogorodica s Djetetom, a oko nje hrvatski sveci i blaženici. Uz crkvu je mala sakristija i zvonik s dva zvona.

Župna kuća iz 1894.

DEBELJAK

Crkva Uznesenja BDM. Posvetio ju je 15. 8. 1970. nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je jednobrodna sa sakristijom, oltar mramorni prema puku, iza njega svetohranište, krstionica mramorna; u crkvi su još drveni kipovi Gospe od Zdravlja i sv. Ante Padovanskog. Uz crkvu je i zvonik s dva zvona.