Sv. Šime, Zadar

ZADAR – SV. ŠIME – župa sv. Šimuna, ustan. 1832.

Župni ured: Trg Petra Zoranića 7, 23000 ZADAR, tel. (023) 211-705, grad Zadar.

Župnik: don Josip Lenkić.

Matice se vode od 1899.

Škola: osnovna (1), srednja (5), Sveučilište u Zadru ( Filozofski fakultet, Visoka učiteljska škola, Viša pomorska škola)
Stn.: 2550

Župna crkva sv. Šimuna Bogoprimaoca višestoljetno je hodočasničko svetište za vjernike grada Zadra i čitave nadbiskupije zadarske. Privlači svojom kulturnom i umjetničkom baštinom koju su joj namrli vjekovi, posebno sakralnim dragocjenostima od srebra i zlata među kojima se posebno ističe srebrno-pozlaćena škrinja (raka ili sarkofag teška oko 250 kg) s očuvanim relikvijama svetoga jeruzalemskog starca,  proroka i Bogoprimaoca Šimuna. Škrinju je dala izraditi Jelisava, žena ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića, a izradio ju je zlatar Francesco di Antonio da Sesti iz Milana  od 1377.-1380. godine, zajedno s Andrijom Markovim iz Zagreba, Petrom sinom Blaževim iz Rače te Stipanom Pribčevim i  Mihovilom Damjanovim. Ukrašena je reljefima s biblijskim prizorima  o Isusovu prikazanju u jeruzalemskom hramu i o sv. Šimunu i povijesnim prizorima iz tadašnjeg doba (ulazak kralja Ludovika u Zadar, ban Pavao Šubić sa ženom, kraljica Elizabeta sa kćerkama, smrt Stjepana Kotromanića …). U raki je pregača despota Brankovića (1439.). Raku nose dva brončana anđela iz godine 1647., izrađena od zaplijenjenih turskih topova.  Raka s tijelom sv. Šimuna preko tristo godina nalazila  se u crkvi sv. Marije Velike, koja se nalazila s istočne strane današnje tržnice.

Radi izgradnje gradskih bedema godine 1570. tijelo sa srebrnom rakom preneseno je u crkvu sv. Stjepana, prvomučenika, koja se spominje već 1190. godine. Otad crkva nosi ime sv. Šimuna. Među umjetničkim vrijednostima koje se ističu u crkvi, nalaze se reljef Kristova rođenja (13. st.), brojni kaleži iz 14. st. i kasnije, slika Bogorodice iz 15. st. Zvonik crkve diže se na sjevernoj strani crkve, a dovršen je 1707., o čemu svjedoči natpis u zvoniku. Prvotno je bila starokršćanska trobrodna bazilika s nizom bifora ili dvojnih prozora na južnom zidu, koji su zajedno s crkvom 1986. obnovljeni. U vrijeme Domovinskog rata crkva je također doživjela oštećenja nastala granatiranjem.

Obilazeći crkvom od lijeva na desno, najprije ćemo zapaziti oltar sv. Lucije iz kraja 16. st. s oltarnom slikom sv. Lucije. Slijedi barokni oltar sv. Sakramenta. Na kraju sjeverne lađe na oltaru iz početka 18. st. smještena je reljefna mramorna pozlaćena ikona Bogorodice s Djetetom. U oltarnom prostoru nalaze se sa strane dvije slike Prikazanja u hramu, a iza glavnog oltara velika barokna kompozicija Uskrsnuća. Ispred oltara, posred svetišta nalazi se kao oltar prema puku kameni sarkofag s likom sv. Šimuna. To je stariji svečev sarkofag s kraja 13. st. Na južnom zidu nalazi se velika slikarska kompozicija s kraljicom Jelisavetom i dvorskom pratnjom. Na južnom bočnom zidu nalazi se oltar sv. Stjepana s vrijednom oltarskom slikom, zatim oltar sv. Jerolima s oltarnom slikom i drvenim kipom Bogorodice s Djetetom, slijedi kameni reljef iz 13. st. s prikazom Kristova rođenja. Na kraju južne lađe je oltar sa slikom Gospe i dvaju svetaca (original je u SICU) okovanih u srebrni okov (rad zadarskog zlatara Mateja Boričevića) iz 1641.

 Ostale crkve na području župe sv. Šime

 Sv. Mihovila ark. Crkva samostana franjevaca trećoredaca nalazi se na uglu Klaićeve ulice. Na fasadi se ističe portal koji je nastao 1389. U luneti je reljef sv. Mihovila, a sa strane sv. Stošija i sv. Krševan. Na vitraju je prikazana Bogorodica s Djetetom i razni sveci. Unutrašnjost crkve je jednostavna – jednostavni pravokutni prostor s uzdignutim svetištem, što ga je po nacrtu zadarskog arhitekta Andrije Desine sagradio 1389. Pavao iz Sulmone, koji je sagradio i pročelje. Na glavnom oltaru iznad svetohraništa je kip sv. Mihovila; oltar prema puku je drveni; na početku svetišta visi slikano raspelo iz 13. st.; na južnom zidu je mramorni oltar sa slikom sv. Ante; na sjevernom mramorni oltar sa slikom Bogorodice s Djetetom; dalje prema vratima je kapelica Gospe Lurdske s kipom, a u niši stari drveni kip ranjenog Isusa (Evo čovjeka); u istoj kapeli mali kip sv. Josipa; kraj ulaznih vrata kamena škropionica izrađena u drugoj polovici 15. st. Na kraju crkve zvonik-preslica s dva zvona. S crkvom je povezan samostan franjevaca trećoredaca iz 14. st.

 Sv. Dominika isp. Pregrađena crkva paralelno s bočnom stranom crkve sv. Mihovila, uz ulicu koja vodi prema gradskim vratima. Ona je bila sličnog oblika kao i franjevačka. Bila je posvećena godine 1280. Uz nju je bio dominikanski samostan i prvo hrvatsko sveučilište iz 1396. Crkvu su pretvorili u vojarnu, a sveučilište zatvorili Francuzi početkom 19. st. U novije vrijeme crkva se restaurira te već sada pročelje ukrasuju nove rozete. U apsidi se vide tragovi fresaka.

 Sv. Dimitrija m. Crkva do Filozofskog fakulteta; s početka je 20. st.;  2003. potpuno obnovljena i blagoslovljena 8. 5. 2003. za potrebe studenata Sveučilišta u Zadru. Troškove obnove snosio je zadarski svećenik mons. Šime Duka iz Rima.

 

Samostani:         Samostan Sv.  Mihovila, franjevaca-trećoredaca

Kuća sestara Kćeri milosrđa.