Smilčić

SMILČIĆ – župa Gospe od Zdravlja, ustanovljena 1820.

Župni ured Prikazanja BDM, 23424  SMILČIĆ, općina Benkovac.

Župnik: don Jure Zubović (Pridraga), tel. 669-294, faks: 669-642.

Mjesto je dobilo ime po smilju, a važno je raskrižje putova u Ravnim kotarima, usred bogata poljoprivrednog područja s vinogradarstvom, ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Današnji Smilčić pokriva nekadašnja naselja: Pritičevce, sadašnje naselje, Trnovo jugozapadno, a  Čerinci sjeverozapadno od današnjeg naselja.   U neposrednoj okolici Smilčića kontinuirana je naseljenost, već od mlađeg kamenog doba, preko ilirskog i rimskog do starohrvatskog, o čemu svjedoče pronađeni grobovi, nastambe, privredni proizvodi, predmeti od kosti, keramike, kamena… Ovdje je važno spomenuti arheološke lokalitete na području župe Smilčić: Kulina u kojoj je uništena starohrvatska nekropola (između 1932.-1933.) pripremanjem zemljišta za vinograd; zatim Crkvina, po ostacima starohtvaske  crkvice oko koje se nalazi nekoliko sačuvanih grobova, te Dolac i Jazbine gdje ima porušenih grobova. Mjesto je poznato po velikom i bogatom prapovijesnom arheološkom nalazištu, jednom od najvećih u sjevernom dijelu Dalmcije. U neolitskom naselju ističu se dva sloja: jedan pripada kulturi «impresso» keramike, a drugi Danilskoj kulturi. Kao arheološka lokacija u kojoj ima i ostataka metalnodobskih kultura, Smilčić ima nadregionalnu važnost. Iz doba doseljenja Hrvata oko naselja Starožane razvilo se još nekoliko naselja koja su zajedno sa središnjim mjestom u srednjem vijeku, u 16. st. stradala u doba provale Turaka. Nakon turskog povlačenja  obnavlja se život u selu današnjeg naziva. U starija vremena župna crkva bila je posvećena sv. Mihovilu, arhanđelu. S vremenom je toliko stradala da su ostali ruševni zidovi te je za crkvene funkcije služila privatna kapelica zadarske obitelji Tebaldi, podignuta u čast sv. Josipa 1740. godine. Teško je stradala u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine. 1992. godine na blagdan sv. Josipa žitelji Smilčića – katolici –  bili su prognani sa svojih stoljetnih obiteljskih ognjišta, a šestero je ubijeno. Župa ima matice krštenih od 1821., vjenčanih od 1826., umrlih od 1820. Stanovnika: 250.

 

Župna crkva Gospe od zdravlja: sagrađena je 1869., a obnovljena 1924. godine. Nažalost, crkva je u Domovinskom ratu 25. 1. 1992. miniranjem potpuno razrušena. Potpuno nova crkva, suvremenog nacrta, polukružnog oblika sa zvonikom, izgrađena je na mjestu stare. Posvetio ju je nadbiskup Ivan Prenđa 25. 1. 2004. Popločana je kamenim pločama u kombinaciji s crvenkastim mramorom, od čega su izgrađeni oltar, ambon, krstionica, škropionica, postolje za svetohranište i novi drveni Gospin kip.  U zvoniku su tri nova zvona dobavljena 2004. g. Župna kuća zapaljena u Domovinskom ratu. Izgrađena nova.

Nekadašnja župna crkva i njene ruševine.