Kruševo

KRUŠEVO –  župa sv. Jurja, mučenika; prastara župa, spominje se 1222. 

Župni ured: Kruševo, 23450 OBROVAC, tel. 636-411; grad Obrovac.
Župnik: fra Ivan Nimac, OFM

 

Na području današnjeg Kruševa nalazio se je stari liburnsko-rimski grad Clambetae, u narodu poznat kao Cvijina Gradina. Na njegovim ostatcima još se uvijek uočavaju tragovi uličnog pločnika, temelji Marsova hrama, ostatci termi, fragmentni natpisi i ostatci razlomljenih skulptura. Početkom 7. st. naselili su ga Hrvati. Župa Kruševo prvi se put spominje 1224. godine u dokumentima Sv. Krševana u Zadru. Tu se nalazi ruševina starokršćanske bazilike iz 4. st., kasnije posvećena sv. Jurju, te crkva sv. Kuzme i Damjana iz 14. st., crkva Gospe od Zečeva i župna crkva sv. Jurja iz 1874. Pod vlast Osmanlija Kruševo je palo 1527. kada je kaštel Otišina (inače krbavskih knezova) pao u turske ruke. Turci su ga utvrdili dok ga nije g. 1647. osvojio knez Franjo Posedarski. Kruševo je ostalo u turskoj okupaciji sve do 1683., kada su protjerani iz Dalmacije. U vrijeme Turaka pastoriziraju ga franjevci s Visovca. Godine 1731. župa je pripala obnovljenom samostanu u Karinu, a do 1830.  Ninskoj biskupiji, kada je zajedno s drugim župama ukinute Ninske biskupije ušla u Zadarsku nadbiskupiju. Župa se sastoji od šest naselja: Ribnica (spominje se 1278.), Otišina, Srida Sela, Kobljan, Bukovac i Karlovac, a 1908. spominju se još i Drage, Orljak, Podgreda, Brčić, Košćak i Uzdraga. 1908. Kruševo je imalo 1626 stanovnika, a 2000. ima ih 480. Za  agresije u Domovinskom ratu Kruševo je bilo više tjedana opkoljeno, a od 11. 9. 1991. okupirano. Župna crkva je bila minirana, a većinsko  hrvatsko stanovništvo  prognano. Jedan je od simbola otpora i stradanja u Domovinskom ratu.  Oslobođeno je u kolovozu 1995. Stanovništvo se bavi pretežno stočarstvom i poljoprivredom. Matice se vode od 1725. Na Visovcu se čuva matica Kruševa od g. 1705. do 1707. Ima područna osnovna škola. Ima 332 obitelji, oko 900 stanovnika. Godine 1939. bilo je 2350 stanovnika, g. 1965. 270 obitelji i 1890 stanovnika, g. 1978. 350 obitelji i 2200 duša (Fra Stanko Bačić,  Franjevci u Zadarskoj nadbiksupiji i  Ninskoj biskupiji, Šibenik 1995., 129-144.).

Župna crkva sv. Jurja m. nalazi se usred sela, sa sjeverne strane groblja. Sagrađena je 1845. na ruševinama starokršćanske bazilike iz 4. st., a posvetio ju je zadarski nadbiskup dr. Vinko Pulišić 1913. Bila je više puta obnavljana: 1902.-1903., 1931, 1960. i 1977. temeljito obnovljena. Crkva je jednostavna građevina s apsidom i zvonikom na preslicu. U njoj su tri mramorna oltara podignuta početkom 20. stoljeća. Veliki je posvećen sv. Jurju i na njemu je Svečeva slika koju je izradio g. 1868. Ante Zuccaro. Druga dva oltara posvećena su Bezgrješnom Začeću i sv. Anti. Unutrašnjost crkve dekorirao je g. 1931. Mladen Plečko. U prigodi obnove g. 1977. ostavljene su Plečkove slike. Prostor oko crkve uređen je g. 1964. sa stepenicama prema javnom putu. Župnu crkvu minirali su 1991. godine, pobunjeni Srbi u Domovinskom ratu. Sadašnju župnu crkvu, nanovo izgrađenu, posvetio je 2001. nadbiskup Ivan Prenđa. Crkva je jednobrodna sa sakristijom, ima kameni oltar prema puku i kameni ambon, svetohranište kameno, drveni kipovi Bogorodice s Djetetom i sv. Ante; kamena škropionica.Uz crkvu je podignut zvonik s tri zvona. Veliko zvono je nađeno u jednoj srpskoj kući u Bilišanima, a malo razbijeno u Kistanjama.

Crkva Gospe od Zečeva (Bezgrješnog začeća)iz 1874. U predjelu Bukovac, udaljenu oko 6 km od istočno župne kuće. U njoj je Gospin kip. U Domovinskom ratu je  pogođena topovskom granatom. Nakon rata  je popravljen krov.

Crkva sv. Kuzme i Damjana iz 14. st., na morskom je tjesnacu između Karinskoga i Novigradskog zaljeva. Obnovljena je g. 1681. Ima polukružnu apsidu i preslicu za jedno zvono, a oko nje je staro groblje. Popravljena je 1960. godine. Početkom 90-ih potpuno je devastirana ok okupatorskih vojnika a kipovi i crkveno ruho zapaljeni. Nakon rata je postavljen novi krov.

Župna kuća sagrađena je 1845., a temeljito obnovljena je 1985. Zapaljena u Domovinskom ratu, temeljito obnovljena 1999.