Karin

KARIN – župa sv. Male Terezije, ustanovljena 01. 01. 2000.

Župni ured Sv. Male Terezije, 23452 Karin

Župnik: fra Mladen Kovačević OFM, tel. (023) 687-613.

Karin kao znameniti hrvatski grad spominje bizantski car Kostantin Porfirogenet VII. ističući da je sagrađen na ruševinama rimskog Coriniuma. Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir dao ga je kao miraz kćerki Klaudiji prigodom njezine udaje za plemića Vonihu Lapčanina. Turci za zauzeli Karin 1527., a branio ga je knez Ivan Hranišić. Dio pučanstva prebjegao je na zapad u mletački posjed, jedan se dio poturčio, a drugi je prodan u ropstvo. Karin je oslobođen od Turaka 1647. godine, 1684. u njega dolaze pravoslavni Vlasi iz Modrina Sela, a 1686. još jedna skupina iz Bosne. Prvi spomen o samostalnoj župi u Karinu nalazimo iz 1670., kada je župnik iz Vrsi fra Albert Petrić Kraguljević dao ostavku na tu službu i otišao za župnika u Karin. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa utemeljio je 1. siječnja 2000. novu župu Karin, posvećenu sv. Tereziji od Djeteta Isusa. Matice se vode od 2000. godine. Škola: područna škola. Stanovnika: 960.

Župna crkva sv. Terezije od Djeteta Isusa. Novu župnu crkvu blagoslovio je 30. prosinca 2000., nadbiskup Ivan Prenđa, i posvetio 1. listopada 2002. Crkva je jednobrodna sa zvonikom s dva zvona, iza oltara je sakristija s pomoćnim prostorijama. U crkvi se nalazi novi mramorni oltar prema narodu i kameni mramorni ambon.

Sv. Marka Ev. Ostatci srednjovjekovne crkve u Donjem Karinu, koji dadu naslutiti kakav je bio njezin izgled. To je bila jednobrodna crkva s polukružnom apsidom. Uz bočne zidove ugrađeni su slijepi lukovi za podržavanje krovnog svoda. Lukovi su romaničkog stila, a sačuvana su i bočna vrata, pa se crkvu može datirati u 12.-13. st., kada je taj stil građenja bio u uporabi. Uz crkvu sv. Marka nalazi se nekropola sa skupinom od 21 stećka. Kada je župa prestajala postojati nije nam poznato. 

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  

Samostanska crkva Uznesenja BDM. Podignuta 1429., obnovljena i posvećena 17. 5. 1890. od nadbiskupa Petra Dujma Maupasa. Nalazi se u sklopu samostana franjevaca Provincije Presv. Otkupitelja. U crkvi se slave dva zavjetna blagdana: Gospa od anđela i sv. Paškval. Samostanski kompleks zajedno s crkvom u Domovinskom ratu je miniranjem razoren 1993. Poslije rata i samostan i crkva su ponovno podignuti i obnovljeni.