ZAGLAV

Zaglav misto na vrhu od gore,
iz tebe se vidi sinje more…

(narodna)

Zaglav je mjesto i župa na Dugom otoku, tri kilometra zapadno od Sali. Stariji dio naselja prostire se pretežito na zaravni povrh pitome uvale Triluke. U posljednje vrijeme mjesto se sve više razvija uz more jer je uvala Triluke postala veoma prikladno čvorište, zaštićeno trajektno pristanište s benzinskom crpkom. Zaglav spada medu najmlađa mjesta Du­gog otoka. Spominje se sredinom 15. st. (prvi put 1445.) kad je zadarski bogati građanin Grgur Mrganić darovao franjevcima trećoreci­ma “jedan posjed na Dugom otoku u mjestu Zaglav” i dao sagraditi samostan s crkvom sv. Mihovila Arhanđela. Ugovor je potpisao s gra­diteljima 1444. a crkva je posvećena 9. VIII. 1458. godine, kako svjedoči glagoljski natpis “o kršćenju crkve” na dovratniku portala sa­mostanske crkve, danas ugrađen u portal s lijeve strane ulaza u samostan (Br. Fučić, Ge­og. natpisi, 380. str.). – Samostan trećoredaca glagoljaša u Zaglavu zove se Mostir, a to je čakavska varijanta lat. i grčke riječi monasteri­um (P. Skok, Slavenstvo…, str. 119.).

Župni ured Sv. Mihovila, Zaglav, 23282 Sali.
Župnik: fra Šime Antonina TOR; tel 377-181.

1. Crkva i samostan

Crkva sv. Mihovila Arhanđela dugačka je 10,50 i široka 5,08 m. Ima svetište (3 x 3 m) koje je, kao i lađa, presvođeno oštrim gotičkim svodom. Na fasadi ima gotički prozor i zvonik­-preslicu. Na glavnom oltaru stara slika sv. Miho­vila, ulje na platnu, zamijenjena je dosta vjer­nom kopijom. U crkvi su još oltari Majke Božje i sv. Ante s prikladnim slikama i tri drvena kipa. Crkva čuva vrijedne liturgijske predmete od srebra: procesionaini križ, kalež, piksidu, pokaznicu. .. U samostanu sv. Mihovila u Za­dru privremeno je pohranjeno vrijedno drveno raspelo iz 16. st. Samostanska crkva ujedno je i mjesna, župna crkva. Za podatke i fotografije vidi: www. franjevcitor.hr (Samostan sv. Mihovila Zaglav)

2. Zbornik – Zaglav

Protekle 1998. god. objavljena je prigo­dna monografija o Zaglavu, njegova crkvena i kulturna povijest, zbornik Zaglav – 600 godina prvog spomena, 540 godina posvete crkve sve­tog Mihovila Arhandela. Uredili su ga: Dino Čuka, Cvjetko Milanja i Izak Špralja. Zbornik obuhvaća 220 stranica. Prilog o počecima života samostana i doprinosu njegovih redovnika glagoljaša naro­dnom biću otočana napisao je fra Petar Runje. Dr. fra Anđelko Badurina piše o crkvi, samos­tanu i njegovoj kulturnoj baštini. Današnji upravitelj samostana i župe o. Šime Antonina prikazao je vjerski i liturgijski život u župi Zaglav, naveo imena brojnih svećenika, redov­nika i redovnica, rođenih u Zaglavu. Naučni pogled na čakavski govor mjesta iznio je akademik dr. Božidar Finka, a glagolj­ske spomenike crkve i samostana obradio vrije­dni, nedavno preminuli zaljubljenik u glagolj­sku baštinu g. Nedo Grbin. Prof. dr. Cvjetko Milanja predstavio je svoga mještanina, uglednoga zadarskog kano­nika i osnivača hrv. književne kritike dr. Jako­va Čuku (Zaglav 1868. – Rim 1928.) koji se potpisivao književnm imenom Jakša Čedomil. Bogoslužno pjevanje u zaglavskoj crkvi opisao je mo. o. Izak Špralja. U svome završnom dijelu knjiga o Zaglavu iznosi zanimljive prilo­ge domaćih autora.

3. Zaglavska zvona

Privremeni betonski zvonik, prekriven kupama kanalicama, podignut je 1935. god. za gvardijana o. Anđelka Buratovića. Na njemu je križ, postavljen 1959. g. u povodu 500. obljet­nice posvećenja crkve. U zvoniku su smještena dva zvona koja je nabavio 1931. god. iz Zagre­ba o. Petar Turkalj. Veće zvono ima promjer 72 cm. U meda­ljonu ima utisnut žig ljevaonice: PRVA ODLI­KOVANA LJEVAONICA ZVONA – KVIRIN LEBIŠ, ZAGREB. Ukrasi na zvonu: vijenac od ruža povezan školjkama. S druge strane: lik Krista Kralja na prijestolju sa srcem na prsima. Ispod natpis: KRISTE KRALJU, VLADAJ S NAMA! Još se vidi lik Majke Božje s natpisom: NA SLAVU BOGA – SLOGA PUKA ZA­GLAV 1947. Manje zvono ima lik sv. Mihovila s va­gom u ruci i ukras od geometrijskih figura. Ispod natpis: SV. MIHOVILE, BRANI NAS! Drugi natpis ističe ime ljevača: SALIO A. BLAZINA, ZAGREB, G. 1931. Do god. 1921. Zaglav je pripadao župi Sali. Te godine nadbiskup dr. Vinko Pulišić, dekre­tom od 26. travnja, proglasi Zaglav samostalnom kapelanijom. Dušobrižničku službu od osnutka na­selja Zaglav vršili su samostanski redovnici.

“Hvalen est Gospodin Bog va viki vikom! Amen. Bogu hvali. “

    

           

 

 

 

 

 

 

Panoramski pogled na Zaglav

 

 

 

---

[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Dugi otok I. Zaglav, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God XLIV. Br. 3-4/1999. str. 154-155.