SAVAR

Naselje Savar nalazi se u središnjem dijelu Dugog otoka, iznad malene uvale istog imena. Nosi ime prema grčkoj riječi sauros, što znači “gušter” (p. Skok). Prvi put se spominje u 13. st., godine 1279. i 1300. U starom pisanom spomeniku pod imenom Sauro, a god. 1457. u današnjem obliku Savar. U starini je postojao u Savru samostan sv. Antuna, opata, pustinjaka, s crkvom sv. Andrije, ali je 1505. napušten. Kod lokve Volujak još se vide ruševine njegova zdanja. Glagoljaška pučka pjevana misa na staroslavenskom kao i drugi napjevi (među ostalima i vrlo stari napjev za “U se vrime godišća”) snimio je akad. Jerko Bezić u Savru 1963. Najveći dio mise pjevao se na tzv. “silbinskom” napjevu (noviji oblik pjevanja vrlo sličan zadarskoj drevnoj “Misi apostolorum”. Međutim, Svet i Jaganjče Božji imaju posve staru glagoljašku glazbenu melodiku.

Župni ured  Gospe od Karmela, Savar, 23285 Brbinj.
Župnik: O. Ryszard Reikowski, SVD, župnik, mob. 091-433-1336

 

   Crkvica sv. Pelegrina

Starohrvatska crkvica sv. Pelegrina, koja se spominje u ispravi iz 1300. godine, svjedoči o starini naselja. Prema povjesničarima Ć. Ivekoviću i I. Petricioliju potječe iz 7. do 9. stoljeća (Radovi JAZU u Zadru, br. 6-7, str. 158.). Crkvica se nalazi u savarskoj uvali, na otočiću koji je danas umjetnim nasipom spojen sa kopnom. Do 1670. služilaje kao župna crkva. Tada je odlukom nadbiskupa Przago župnom crkvom postala crkva Gospe od Karmena u središtu naselja, a crkvica sv. Pelegrina osta kao grobljanska crkva. Sv. Pelegrin je bio starokršćan­ski mučenik. Osobito se štuje u našemu istarskom Umagu gdje je bio ubijen (Leksikon ikonografzje, 272). Svetkuje se 23. svibnja. Uz okruglu crkvicu sv. Marije u Malom Ižu, strohrvatska crkvica sv. Pelegrina u Savru centralna je građevina koja predstavlja “veoma jednostavan ali originalan tip preromaničke arhi­tekture” (I. Petricioli, Zbornik Zadar. Otočje, 80. str.). Današnja je crkva kvadratičnog tlo- crta a sastoji se od pravokutne lađe i svetišta koje je zapravo prvotna, izvorna crkva. Veoma je skrom­nih dimenzija, unutrašnjeg raspona 3,35 x 3,35 metra. Visoka je 5 m od tla do vrha kupole. Nadsvođena je kupolom. Dostaje slična crkvi sv. Jurja u Rovanjskoj. Kasnije je izvornoj crkvi do­građena veća sa sakristijom, pa je prvotna crkvica danas njezino svetište. Nema apside. I danas zda­nje sv. Pelegrina ostavlja snažan dojam. Na zvoničiću-preslici visi staro zvono kruškasta oblika, a u crkvi kipić sv. mučenika Pelegrina. Oko crkve su zasađeni borići i mjesno groblje. Zaslugom župnika don Ante Matacina crkvica je temeljito restaurirana sredstvima Arhe­ološkog zavoda u Zadru i uz pomoć Marijana Bujasa iz SAD.

 Sv. Pelegrin na poluotočiću

Župna crkva Gospe od Karmela

Posred mjesta nalazi se župna crkva Bl. Dj. Marije od Karmela. Dala ju je izgraditi zadarska plemićka obitelj Franceschi (C. Bianchi). Potječe iz 1670. god. Na pročelju ima kameni zvonik-­preslicu. U crkvici se nalazi obla barokna krstionica s kurzivnim glagoljskim natpisom iz 17. st. Natpis je uklesan uokolo krsne kamenice a glasi: 1672. NA 15 JENARA. BI PAROHIJAN DOM VLADI­ĆA. SENESTRIN MEŠTAR LOVRE. Natpis bilje­ži vrijeme izradbe krstionice, tadašnjega savar­skog župnika i majstora klesara. Prvotno se kamenica nalazila u staroj crkvi sv. Pelergina na obali. I tek kasnije, kad je sagra­đena nova Gospina crkva, prenesoše kamenicu gore u župnu crkvu, kako svjedoči hrvatski latini­čki natpis, uklesan kasnije nad glagoljskim: GO­DISCHA 1881. BI GORI DONESEN (B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982., str. 3 12.) Župna crkva ima tri mramorna oltara. Veli­ki oltar ima oltarnu palu s likom Gospe od Karme­la. Pokrajni su oltari Srca Isusova i Gospe Lurd­ske s kipovima. Još su u crkvi kipovi sv. Jeronima i sv. Josipa.  Crkva još posjeduje gotičko procesionalno raspelo iz 15. stoljeća, barokno raspelo iz 17. st. i piksidu iz 14. st. Ta se tri dragocjena predmeta umjetničke vrijednosti nalaze od 1976. u SICU u Zadru. Još vidimo u crkvi manje zidno zvono, tzv. “serafini” i čoku, starinski viseći luster.

Savarska zvona

 

Na kamenom zvoniku – preslici vise dva oveća zvona, nabavljena 1933. godine.

Veće zvo­no ima natpise: GOSPE OD KARMELA, MOLI ZA NAS! SLOGOM MJEŠTANA – SA VAR. SA­LIO KVIRIN LEBIŠ, ZAGREB 1933.

Manje ima uz natpis o ljevaču (kao i na većem zvonu) još natpise: SVETI MIHOVILE ARHANĐELE, OD MUNJE I GRADA ČUVAJ I BRANI NAS! SVETI JERONIME, MOLI ZA NAS!

Zločini fašističkih okupatora

Za 2. svj. rata talijanski okupatori naše Dalmacije i njezinih otoka spališe – 7. do 13. svibnja 1943. godine – Savar do temelja, stano­vništvo mu dijelom poubijaše a dijelom odvedoše u svoje zloglasne logore (…., Molat). Stoga je danas u mjestu pučanstva upola manje, oko stotinu, premda je u mjestu iznad mora gotovo sve novo: obala, kuće, uljarna. .. Talijani u svom bije­su spališe i župni stan pa je tom prigodom izgorio i župni arhiv, osim nekoliko matica koje su se nalazile u općini na Božavi (iz Župne kronike).

 Župna kuća

Broj pučanstva

 Prema izvješću zadarskog kapetana Vala­ressa Savar je 1527. g. brojio 172 stanovni­ka. Godine 1608. – 124 st. (Zbornik Zadar. otočje, str. 167.). Vizitator Priuli bilježi da je Savar 1603. god. imao 29 ognjišta, 96 osoba od pričesti a svih žitelja 146. Polovicom 18. st. (1754. god.) broji 186 duša. God. 1881.-178; god. 1910.- 242 st.; 1928. – 312 st.; 1939. – 356 st.; 1974. – 353. st.: 1981. – 93 st. Godine 1998. – 55 stanovnika.

U svojoj povijesti župa Savar je dala 32 svećenika glagoljaša.

Župnici 20. stoljeća

Župnici:

1. 1901.-1908. -Don A1essandro Servadei
2. 1908.-1911. – Don Antun Ivančević
3. 1911.-1917.-DonTomeŠešelja
4. 1917.-1920. – Don Božo Čavlov

Upravitelji župe:

1. 1920.-1925. – Don Vladislav Cvitanović
2. 1925.-1926. – Don Marijan Milin
3. 1926.-1928. – Don Niko Rodin
4. 1928.-1930. – Don Srećko Pavić
5. 1930.-1936. – Don Ante Matacin
6. 1936.-1938. – Don JurajRakela
7. 1938.-1939. – Don Joso Marčelić
8. 1939.-1940.- Don Viktor-Božo Mađerić
9. 1940.-1942. – Don Joso Marčelić
10. 1942.-1943. -Don Šime Batković
11. 1943.-1950. -Don Šime Sturnela
12. 1950.-1954. – Don Ivan Zorica
13. 1954.-1972.- Don Leonard Finka
14. 1972.-1974. – Don Nedjeljko Šarin
15. 1974.-1978. – Don Žarko Brzić
16. 1978.-1995. – Don Milo Perović
17. 1995.-         – Don Tomislav Radišić
18. Franjevci trećoreci iz Zaglava

---

[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Dugi otok, Savar, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLIV. Br. 5-6/1999. str. 202-203.