SAVAR
Naselje Savar nalazi se u središnjem dijelu Dugog otoka, iznad malene uvale istog imena. Nosi ime prema grčkoj riječi sauros, što znači “gušter” (p. Skok). Prvi put se spominje u 13. st., godine 1279. i 1300. U starom pisanom spomeniku pod imenom Sauro, a god. 1457. u današnjem obliku Savar. U starini je postojao u Savru samostan sv. Antuna, opata, pustinjaka, s crkvom sv. Andrije, ali je 1505. napušten. Kod lokve Volujak još se vide ruševine njegova zdanja. Glagoljaška pučka pjevana misa na staroslavenskom kao i drugi napjevi (među ostalima i vrlo stari napjev za “U se vrime godišća”) snimio je akad. Jerko Bezić u Savru 1963. Najveći dio mise pjevao se na tzv. “silbinskom” napjevu (noviji oblik pjevanja vrlo sličan zadarskoj drevnoj “Misi apostolorum”. Međutim, Svet i Jaganjče Božji imaju posve staru glagoljašku glazbenu melodiku.
Župni ured Gospe od Karmela, Savar, 23285 Brbinj.
Župnik: O. Ryszard Reikowski, SVD, župnik, mob. 091-433-1336
Crkvica sv. Pelegrina
Starohrvatska crkvica sv. Pelegrina, koja se spominje u ispravi iz 1300. godine, svjedoči o starini naselja. Prema povjesničarima Ć. Ivekoviću i I. Petricioliju potječe iz 7. do 9. stoljeća (Radovi JAZU u Zadru, br. 6-7, str. 158.). Crkvica se nalazi u savarskoj uvali, na otočiću koji je danas umjetnim nasipom spojen sa kopnom. Do 1670. služilaje kao župna crkva. Tada je odlukom nadbiskupa Przago župnom crkvom postala crkva Gospe od Karmena u središtu naselja, a crkvica sv. Pelegrina osta kao grobljanska crkva. Sv. Pelegrin je bio starokršćanski mučenik. Osobito se štuje u našemu istarskom Umagu gdje je bio ubijen (Leksikon ikonografzje, 272). Svetkuje se 23. svibnja. Uz okruglu crkvicu sv. Marije u Malom Ižu, strohrvatska crkvica sv. Pelegrina u Savru centralna je građevina koja predstavlja “veoma jednostavan ali originalan tip preromaničke arhitekture” (I. Petricioli, Zbornik Zadar. Otočje, 80. str.). Današnja je crkva kvadratičnog tlo- crta a sastoji se od pravokutne lađe i svetišta koje je zapravo prvotna, izvorna crkva. Veoma je skromnih dimenzija, unutrašnjeg raspona 3,35 x 3,35 metra. Visoka je 5 m od tla do vrha kupole. Nadsvođena je kupolom. Dostaje slična crkvi sv. Jurja u Rovanjskoj. Kasnije je izvornoj crkvi dograđena veća sa sakristijom, pa je prvotna crkvica danas njezino svetište. Nema apside. I danas zdanje sv. Pelegrina ostavlja snažan dojam. Na zvoničiću-preslici visi staro zvono kruškasta oblika, a u crkvi kipić sv. mučenika Pelegrina. Oko crkve su zasađeni borići i mjesno groblje. Zaslugom župnika don Ante Matacina crkvica je temeljito restaurirana sredstvima Arheološkog zavoda u Zadru i uz pomoć Marijana Bujasa iz SAD.
Župna crkva Gospe od Karmela
Posred mjesta nalazi se župna crkva Bl. Dj. Marije od Karmela. Dala ju je izgraditi zadarska plemićka obitelj Franceschi (C. Bianchi). Potječe iz 1670. god. Na pročelju ima kameni zvonik-preslicu. U crkvici se nalazi obla barokna krstionica s kurzivnim glagoljskim natpisom iz 17. st. Natpis je uklesan uokolo krsne kamenice a glasi: 1672. NA 15 JENARA. BI PAROHIJAN DOM VLADIĆA. SENESTRIN MEŠTAR LOVRE. Natpis bilježi vrijeme izradbe krstionice, tadašnjega savarskog župnika i majstora klesara. Prvotno se kamenica nalazila u staroj crkvi sv. Pelergina na obali. I tek kasnije, kad je sagrađena nova Gospina crkva, prenesoše kamenicu gore u župnu crkvu, kako svjedoči hrvatski latinički natpis, uklesan kasnije nad glagoljskim: GODISCHA 1881. BI GORI DONESEN (B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982., str. 3 12.) Župna crkva ima tri mramorna oltara. Veliki oltar ima oltarnu palu s likom Gospe od Karmela. Pokrajni su oltari Srca Isusova i Gospe Lurdske s kipovima. Još su u crkvi kipovi sv. Jeronima i sv. Josipa. Crkva još posjeduje gotičko procesionalno raspelo iz 15. stoljeća, barokno raspelo iz 17. st. i piksidu iz 14. st. Ta se tri dragocjena predmeta umjetničke vrijednosti nalaze od 1976. u SICU u Zadru. Još vidimo u crkvi manje zidno zvono, tzv. “serafini” i čoku, starinski viseći luster.
- Savar
- Glavni oltar župne crkve, Savar
Savarska zvona
Na kamenom zvoniku – preslici vise dva oveća zvona, nabavljena 1933. godine.
Veće zvono ima natpise: GOSPE OD KARMELA, MOLI ZA NAS! SLOGOM MJEŠTANA – SA VAR. SALIO KVIRIN LEBIŠ, ZAGREB 1933.
Manje ima uz natpis o ljevaču (kao i na većem zvonu) još natpise: SVETI MIHOVILE ARHANĐELE, OD MUNJE I GRADA ČUVAJ I BRANI NAS! SVETI JERONIME, MOLI ZA NAS!
Zločini fašističkih okupatora
Za 2. svj. rata talijanski okupatori naše Dalmacije i njezinih otoka spališe – 7. do 13. svibnja 1943. godine – Savar do temelja, stanovništvo mu dijelom poubijaše a dijelom odvedoše u svoje zloglasne logore (…., Molat). Stoga je danas u mjestu pučanstva upola manje, oko stotinu, premda je u mjestu iznad mora gotovo sve novo: obala, kuće, uljarna. .. Talijani u svom bijesu spališe i župni stan pa je tom prigodom izgorio i župni arhiv, osim nekoliko matica koje su se nalazile u općini na Božavi (iz Župne kronike).
Župna kuća
Broj pučanstva
Prema izvješću zadarskog kapetana Valaressa Savar je 1527. g. brojio 172 stanovnika. Godine 1608. – 124 st. (Zbornik Zadar. otočje, str. 167.). Vizitator Priuli bilježi da je Savar 1603. god. imao 29 ognjišta, 96 osoba od pričesti a svih žitelja 146. Polovicom 18. st. (1754. god.) broji 186 duša. God. 1881.-178; god. 1910.- 242 st.; 1928. – 312 st.; 1939. – 356 st.; 1974. – 353. st.: 1981. – 93 st. Godine 1998. – 55 stanovnika.
U svojoj povijesti župa Savar je dala 32 svećenika glagoljaša.
Župnici 20. stoljeća
Župnici:
- 1901.-1908. -Don A1essandro Servadei
- 1908.-1911. – Don Antun Ivančević
- 1911.-1917.-DonTomeŠešelja
- 1917.-1920. – Don Božo Čavlov
Upravitelji župe:
- 1920.-1925. – Don Vladislav Cvitanović
- 1925.-1926. – Don Marijan Milin
- 1926.-1928. – Don Niko Rodin
- 1928.-1930. – Don Srećko Pavić
- 1930.-1936. – Don Ante Matacin
- 1936.-1938. – Don JurajRakela
- 1938.-1939. – Don Joso Marčelić
- 1939.-1940.- Don Viktor-Božo Mađerić
- 1940.-1942. – Don Joso Marčelić
- 1942.-1943. -Don Šime Batković
- 1943.-1950. -Don Šime Sturnela
- 1950.-1954. – Don Ivan Zorica
- 1954.-1972.- Don Leonard Finka
- 1972.-1974. – Don Nedjeljko Šarin
- 1974.-1978. – Don Žarko Brzić
- 1978.-1995. – Don Milo Perović
- 1995.- – Don Tomislav Radišić
- Franjevci trećoreci iz Zaglava
[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Dugi otok, Savar, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLIV. Br. 5-6/1999. str. 202-203.