Brbinj

BRBINJ

Župni ured Sv. Kuzme i Damjana, 23285 Brbinj; tel. 378-700.
Župnik: O. Ryszard Reikowski, SVD, župnik, mob. 091-433-1336 23285, Brbinj

Slikoviti Brbinj je središnje mjesto Dugog otoka, smješteno između dvije modre uvale, zagr­ljeno vječno zelenim maslinama, borovima, ma­kijom. Zbog svoje prirodne privlačnosti dobio je pred Domovinski rat trajektno pristanište. Brbinj je župa sv. Kuzme i Damjana, mučenika. Spomi­nje se veoma rano – 1195. godine (Codex Diplo­maticus, II. 259, 274, Zagreb 1904.). U buli iz 1195. god. papa Celestin III. dariva povijesnom samostanu sv. Krševana u Zadru devet crkava, među kojima se spominju i posjedi crkve sv. Damjana u Brbinju ­Berbinei, …de Ber­bigno. To je prvi pisa­ni spomen mjesta Br­binj. Dokument iz 1196. god. kao i onaj iz 1370. govore da se ondje nalazila 51 so­lana. Jubilej osam sto­ljeća života svoje župe Brbinj je svečano pro­slavio 5. kolovoza 1995. god. svečanim misnim slavljem u ob­novljenoj župnoj cr­kvi koje je predvodio nadbiskup koadjutor zadarski mons. Ivan Prenđa, upravo kad je naša hrvatska vojska oslobađala, ulazila u naš povijesni Knin. Spomen svoje 800. obljetnice postojanja Brbinj je obilježio objavom zbornika “Brbinj kroz povijest” u kojem su autori pojedinih članaka iznijeli povijesni razvoj kao i vjerski, kulturni i gospodarski život toga veoma starog naselja našega Dugog otoka. Naziv mjesta potječe od lat. riječi Birbini­um, a njegov je hrvatski naziv Brbinj (Stj. Obad). Jezikoslovac Petar Skok izvodi naziv Brbinj pre­ma lat. pridjevu izvedenu od biljke “verbena “, što bi značilo grančica lovora, mirte, masline (Sla­venstvo…, Zagreb 1950, 117).

“Brbinj kroz povijest”

Pod tim naslovom objavljen je zbornik o Brbinju god. 1995. u povodu 800. obljetnice župe: 1195-1995. brigom Mjesnog odbora i župe Br­binj. Knjigu je uredio dipl. oecc. Damir Meštrov na 180 str. s više fotografija. Uvodno razmišljanje napisao je don Žarko Brzić, župnik Brbinja od 1974. do 1978. godine. Povijesni hod i razvoj mjesta prikazao je sveuč. profesor dr. Stijepo Obad, obilno koristeći Župnu kroniku don Leonarda R. Finke i zabilješke povje­sničara don Vladislava Cvitanovića. Svećenike Brbinjce i župnike Brbinja nanizao je abecednim redom i obradio domaći sin don Ante Ivančev koji s ponosom ističe da je “malo misto” Brbinj poklo­nilo svome hrvatskom narodu 62 svećenika od kojih još i danas trojica žive. Don Srećko Petrov, također rođen u Brbi­nju, dotaknuo je u svom napisu vjerski život Brbi­nja nekoć i danas, rad crkvenih bratovština, i zasluge domaćih si­nova koji “su kroz teška i buma vremena podržavali narodnu svijest, i čuvali hrvat­ski jezik” od presiza­nja prekomorskih i i­nih zavojevača. Kulturnu ba­štinu, sačuvanu u br­binjskoj župi, prika­zala je prof. Branka Rančić. Ona ističe umjetničke primjer­ke: 1. srebrno-pozla­ćeni križ zadarske opatice Pave s kraja 14. st. s likom Bogorodice, latinskim natpisom i gotičkim ukrasima, 2. križ s iskucanim likovima sv. Kuzme i Damjana, Gospe Marije i sv. Ivana (15. st.)… Danas se čuvaju u SICU u Zadru. Knjiga donosi i dva pjesnička priloga na čakavskom: pismu o sv. Nikoli iseljenika Tona Peričina, i prigodni recital “Mi Brbinjci – na hrvatskom” pjesnika Slavka Govorčina, u povodu obnove župne crkve: “Mi, dobri ljudi župe Brbi­nja, nehoteći žaliti truda… renovali smo vrime­num i zloćun ruinanu crikvu sv. Kuzme i Damja­na … na slavu Boga, na diku puka svekolikoga… ” Župnik brbinjski don Milo Perović doku­mentirano je obradio i nanizao “Prezimena obite­lji u Brbinju” kroz prošlost i danas, a na stotinu stranica prof. Damir Meštrov obradio je život i opće znakovitosti pučanstva svoga Brbinja, nje­govo gospodarstvo, pomorstvo, zdravstvo, pros­vjetu, Domovinski rat. . . O narodnim običajima u Brbinju saznaje­mo iz pera prof. Dajane Brunac, gradnje kuća i njihova unutrašnjost, nošnja, obrt, pobratimstvo i posestrinstvo, svatovi, proslave blagdana, pra­znovjerje. . . Na kraju knjige o Brbinju don Ante Ivan­čev, danas župnik Privlake, u članku “Mi smo im zahvalni” izražava svoju zahvalnost i štovanje ­hommage – svima dušobrižnicima Brbinja koji su stoljećima izgrađivali dušu svojih vjernika. Pose­bno ističe četvoricu koji su župnikovali u Brbinju poslije II. svj. rata: don Šimu Sturnelu, don Ivu Zorica, don L. Rika Finku i don Žarka Brzića.

Župna crkva

Župna crkva brbinjska posvećena je dvoji­ci svete braće, liječnicima i kršćanskim mučenici­ma – Kuzmi i Damjanu. Potječe iz 11. st. God 1925. bila je produžena. Zbog pukotina na zidu i poniranja zidova poduzeta je pred desetak godina temeljita obnova. Sad je kao nova. Posvetio ju je 1992. god. mons. Marijan Oblak, nadbiskup za­darski. Duga je 19 a široka 7 metara. Ima pet mramornih oltara. Dakako, i novi kameni, okre­nut prema narodu. Na glavnom oltaru stoje kipovi mjesnih zaštitnika i pala s likom Gospe Marije i likovima sv. Kuzme i Damjana. Na pokrajnim oltarima vidimo kipove: Srca Isusova, Gospe od Zdravlja, sv. Nikole na istoimenom oltaru i pali sa slikom sv. Obitelji. U nišama na zidu stoje kipovi sv. Josipa i svetice ruža – sv. Male Terezije. Do francuske uprave u Dalmaciji (1812.) grobovi su se nalazili u crkvi. Do 50-ih godina ovog stoljeća grobište je bilo oko crkve. Novo se groblje danas nalazi na “Trati” i tamo se pokapaju pokojnici od 1958. godine. Ima prikladnu kapelu.

Brbinjska zvona

Novi zvonik izgrađen je 1946. god. nasto­janjem župnika don Šime Sturnele koji iste godine nabavi dva nova zvona u Zagrebu.

Veće zvono je teško 365 kg. Ima glas A i natpise: SALILA GOD. 1946. PRVA ODLIKOVANA LJEVAONICA ­ZAGREB – KVIRIN LEBIŠ. SVETI KUZMA ­MOLI ZA NAS! BRBINJ 1946. Cijena 49.457 kuna NDH. Manje je zvono teško 221 kg. Ima glas C i natpis: SVETI DAMJANE, MOLI ZA NAS! Prije gradnje novog zvonika župna crkvaje imala na zvoniku-preslici, podignutom 1701. god. dva manja zvona. Stajali su 70 dukata. Za I. svj. rata austrijska vlast je jedno rekvirirala u ratne svrhe pa je 1920. nabavljeno novo. Ono je, uz suglasnost crkvenih vlasti i župljana 1962. god. prodano mjestu Poljani za crkvu sv. Petra.                                                                                                              

Glagoljska baština

Drevna župa Brbinj je od svojih početaka glagoljaška. U njoj se stoljećima glagoljalo: sla­vio Gospod Bog na starom hrvatskom, crkveno­slavenskom jeziku iz starih glagoljskih misala. Župne matice i crkvene knjige pisale su se isklju­čivo glagoljskim pismom. Sačuvalo se tri glagolj­ska misala kao i župne matice krštenih, vjenčanih, preminulih i krizmanih, libar broja duša i blagaj­nički dnevnik, sve ispisano glagoljskim pismeni­ma. Priprosti vjerni puk pobožno je sudjelovao u svetom bogoslužju zajedničkom molitvom i pjevanjem “Veruju v jedinago Boga… “Volio je misno slavlje i ostale svete obrede jer je pretežno razumio jezik kojim su ih predvodili njihovi mi s­nici, plovani, paroci. Godne 1963, u listopadu, etnomuzikolog Jerko Bezić magnetofonom je snimio Glagoljašku pučku pjevanu misu na nedjeljnoj misi u Brbinju na kojoj puk pjeva na staroslavenskom, te neke napjeve kroz crkvenu godinu kao i staro tradicijsko svjetovno pjevanje u Brbinju (snimak u Institutu za folkloristiku i etnologiju u Zadrebu). Nedavno preminuli akademik dr. Branko Fučić iznosi u svojoj knjizi GLAGOLJSKI NAT­PISI (Zagreb 1982., str. 103.) da je u Brbinju postojao glagoljski natpis na oltarnoj pali u kapeli zadarske obitelji Soppe, iz 17. st. Vidio ga je don L. Jelić 1904. god. (Fontes, XVII. n. 249.). Slika je nestala u II. svj. ratu. Župa Brbinj poklonilaje od 16. st. do danas svojoj Crkvi u Hrvata 62 misnika glagoljaša.

Broj pučanstva

Brbinje imao 1527. god. 177 žitelja; 1608. g. – 124; 1707. – 154; 1807. – 290; 1900. – 309; 1939.-398+25 odsutnih; 1974.-284; 1998.-80 stanovnika.

Župnici 20. stoljeća

1. 1901. -1908. – Don Alessandro Servadei, iz Italije
2. 1908.-1910. – Don Ante Ivanišević, iz Zadra
3. 1910.-1911. -Don Tome Šešelja, iz Zaglava
4. 1911.-1913. – Don Roko Ušalj, iz Sali
5. 1913.-1917. – Don Tome Šešelja, iz Zaglava
6. 1917.-1920. – Don Božo Čavlov, iz Dobropo­ljane
7. 1920.-1925. -Don Vladislav Cvitanović, iz Velog Iža
8. 1925.-1926. – Don Marijan Milin, iz Sali
9. 1926.-1929. – Don Niko Rodin, iz Prvić-Luke
10. 1929.-1930. – Don Srećko Pavić, iz Tisnoga
11. 1931.-1938. – Don Ante Matacin, iz Preka
12. 1938.-1940. – Don Božo Maderić, iz Pašmana
13. 1940.-1943. – Don Šime Batković, iz Božave
14. 1943.-1945.-DonJosipRudić, iz Sali (posluživao iz Božave)
15. 1945.-1950. – Don Šime Sturnela, iz Poljane
16.  1950.-1954. – Don Ivan Zorica, iz Biograda
17. 1954.-1972. – Don Leonard-Riko Finka, iz Sali
18. 1972.-1973. – Don Nedjeljko Šarin, iz Poljane
19. 1973.-1974. – Don Luka Janjić, odgojitelj iz Sjemeništa
20. 1974.-1978. – Don Žarko Brzić, odgojitelj iz Sjemeništa
21. 1978.-1995. – Don Milo Perović, iz Arbanasa – Zadar
22. 1995.-1999. – Don Tomislav Radišić, iz Grljevića (Hercegovina)
23. Fra Jakov Teklić TOR

Danas zvona brbinjska, burnje i japršnje,
zvonite uduplo – do neba!
Danas su z’oltara sv. Kuzme i Damjana…
riči naše – brbinjske – uslišane.
(S. Govorčin)

---

[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Dugi otok, Brbinj, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLIV. Br. 5-6/1999. str. 204-206.