Župni ured Sv. Kuzme i Damjana, 23285 Brbinj; tel. 378-700.
Župnik: O. Ryszard Reikowski, SVD, župnik, mob. 091-433-1336 23285, Brbinj
Slikoviti Brbinj je središnje mjesto Dugog otoka, smješteno između dvije modre uvale, zagrljeno vječno zelenim maslinama, borovima, makijom. Zbog svoje prirodne privlačnosti dobio je pred Domovinski rat trajektno pristanište. Brbinj je župa sv. Kuzme i Damjana, mučenika. Spominje se veoma rano – 1195. godine (Codex Diplomaticus, II. 259, 274, Zagreb 1904.). U buli iz 1195. god. papa Celestin III. dariva povijesnom samostanu sv. Krševana u Zadru devet crkava, među kojima se spominju i posjedi crkve sv. Damjana u Brbinju Berbinei, …de Berbigno. To je prvi pisani spomen mjesta Brbinj. Dokument iz 1196. god. kao i onaj iz 1370. govore da se ondje nalazila 51 solana. Jubilej osam stoljeća života svoje župe Brbinj je svečano proslavio 5. kolovoza 1995. god. svečanim misnim slavljem u obnovljenoj župnoj crkvi koje je predvodio nadbiskup koadjutor zadarski mons. Ivan Prenđa, upravo kad je naša hrvatska vojska oslobađala, ulazila u naš povijesni Knin. Spomen svoje 800. obljetnice postojanja Brbinj je obilježio objavom zbornika “Brbinj kroz povijest” u kojem su autori pojedinih članaka iznijeli povijesni razvoj kao i vjerski, kulturni i gospodarski život toga veoma starog naselja našega Dugog otoka. Naziv mjesta potječe od lat. riječi Birbinium, a njegov je hrvatski naziv Brbinj (Stj. Obad). Jezikoslovac Petar Skok izvodi naziv Brbinj prema lat. pridjevu izvedenu od biljke “verbena “, što bi značilo grančica lovora, mirte, masline (Slavenstvo…, Zagreb 1950, 117).
“Brbinj kroz povijest”
Pod tim naslovom objavljen je zbornik o Brbinju god. 1995. u povodu 800. obljetnice župe: 1195-1995. brigom Mjesnog odbora i župe Brbinj. Knjigu je uredio dipl. oecc. Damir Meštrov na 180 str. s više fotografija. Uvodno razmišljanje napisao je don Žarko Brzić, župnik Brbinja od 1974. do 1978. godine. Povijesni hod i razvoj mjesta prikazao je sveuč. profesor dr. Stijepo Obad, obilno koristeći Župnu kroniku don Leonarda R. Finke i zabilješke povjesničara don Vladislava Cvitanovića. Svećenike Brbinjce i župnike Brbinja nanizao je abecednim redom i obradio domaći sin don Ante Ivančev koji s ponosom ističe da je “malo misto” Brbinj poklonilo svome hrvatskom narodu 62 svećenika od kojih još i danas trojica žive. Don Srećko Petrov, također rođen u Brbinju, dotaknuo je u svom napisu vjerski život Brbinja nekoć i danas, rad crkvenih bratovština, i zasluge domaćih sinova koji “su kroz teška i buma vremena podržavali narodnu svijest, i čuvali hrvatski jezik” od presizanja prekomorskih i inih zavojevača. Kulturnu baštinu, sačuvanu u brbinjskoj župi, prikazala je prof. Branka Rančić. Ona ističe umjetničke primjerke: 1. srebrno-pozlaćeni križ zadarske opatice Pave s kraja 14. st. s likom Bogorodice, latinskim natpisom i gotičkim ukrasima, 2. križ s iskucanim likovima sv. Kuzme i Damjana, Gospe Marije i sv. Ivana (15. st.)… Danas se čuvaju u SICU u Zadru. Knjiga donosi i dva pjesnička priloga na čakavskom: pismu o sv. Nikoli iseljenika Tona Peričina, i prigodni recital “Mi Brbinjci – na hrvatskom” pjesnika Slavka Govorčina, u povodu obnove župne crkve: “Mi, dobri ljudi župe Brbinja, nehoteći žaliti truda… renovali smo vrimenum i zloćun ruinanu crikvu sv. Kuzme i Damjana … na slavu Boga, na diku puka svekolikoga… ” Župnik brbinjski don Milo Perović dokumentirano je obradio i nanizao “Prezimena obitelji u Brbinju” kroz prošlost i danas, a na stotinu stranica prof. Damir Meštrov obradio je život i opće znakovitosti pučanstva svoga Brbinja, njegovo gospodarstvo, pomorstvo, zdravstvo, prosvjetu, Domovinski rat. . . O narodnim običajima u Brbinju saznajemo iz pera prof. Dajane Brunac, gradnje kuća i njihova unutrašnjost, nošnja, obrt, pobratimstvo i posestrinstvo, svatovi, proslave blagdana, praznovjerje. . . Na kraju knjige o Brbinju don Ante Ivančev, danas župnik Privlake, u članku “Mi smo im zahvalni” izražava svoju zahvalnost i štovanje hommage – svima dušobrižnicima Brbinja koji su stoljećima izgrađivali dušu svojih vjernika. Posebno ističe četvoricu koji su župnikovali u Brbinju poslije II. svj. rata: don Šimu Sturnelu, don Ivu Zorica, don L. Rika Finku i don Žarka Brzića.
Župna crkva
Župna crkva brbinjska posvećena je dvojici svete braće, liječnicima i kršćanskim mučenicima – Kuzmi i Damjanu. Potječe iz 11. st. God 1925. bila je produžena. Zbog pukotina na zidu i poniranja zidova poduzeta je pred desetak godina temeljita obnova. Sad je kao nova. Posvetio ju je 1992. god. mons. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski. Duga je 19 a široka 7 metara. Ima pet mramornih oltara. Dakako, i novi kameni, okrenut prema narodu. Na glavnom oltaru stoje kipovi mjesnih zaštitnika i pala s likom Gospe Marije i likovima sv. Kuzme i Damjana. Na pokrajnim oltarima vidimo kipove: Srca Isusova, Gospe od Zdravlja, sv. Nikole na istoimenom oltaru i pali sa slikom sv. Obitelji. U nišama na zidu stoje kipovi sv. Josipa i svetice ruža – sv. Male Terezije. Do francuske uprave u Dalmaciji (1812.) grobovi su se nalazili u crkvi. Do 50-ih godina ovog stoljeća grobište je bilo oko crkve. Novo se groblje danas nalazi na “Trati” i tamo se pokapaju pokojnici od 1958. godine. Ima prikladnu kapelu.
Brbinjska zvona
Novi zvonik izgrađen je 1946. god. nastojanjem župnika don Šime Sturnele koji iste godine nabavi dva nova zvona u Zagrebu.
Veće zvono je teško 365 kg. Ima glas A i natpise: SALILA GOD. 1946. PRVA ODLIKOVANA LJEVAONICA ZAGREB – KVIRIN LEBIŠ. SVETI KUZMA MOLI ZA NAS! BRBINJ 1946. Cijena 49.457 kuna NDH. Manje je zvono teško 221 kg. Ima glas C i natpis: SVETI DAMJANE, MOLI ZA NAS! Prije gradnje novog zvonika župna crkvaje imala na zvoniku-preslici, podignutom 1701. god. dva manja zvona. Stajali su 70 dukata. Za I. svj. rata austrijska vlast je jedno rekvirirala u ratne svrhe pa je 1920. nabavljeno novo. Ono je, uz suglasnost crkvenih vlasti i župljana 1962. god. prodano mjestu Poljani za crkvu sv. Petra.
Glagoljska baština
Drevna župa Brbinj je od svojih početaka glagoljaška. U njoj se stoljećima glagoljalo: slavio Gospod Bog na starom hrvatskom, crkvenoslavenskom jeziku iz starih glagoljskih misala. Župne matice i crkvene knjige pisale su se isključivo glagoljskim pismom. Sačuvalo se tri glagoljska misala kao i župne matice krštenih, vjenčanih, preminulih i krizmanih, libar broja duša i blagajnički dnevnik, sve ispisano glagoljskim pismenima. Priprosti vjerni puk pobožno je sudjelovao u svetom bogoslužju zajedničkom molitvom i pjevanjem “Veruju v jedinago Boga… “Volio je misno slavlje i ostale svete obrede jer je pretežno razumio jezik kojim su ih predvodili njihovi mi snici, plovani, paroci. Godne 1963, u listopadu, etnomuzikolog Jerko Bezić magnetofonom je snimio Glagoljašku pučku pjevanu misu na nedjeljnoj misi u Brbinju na kojoj puk pjeva na staroslavenskom, te neke napjeve kroz crkvenu godinu kao i staro tradicijsko svjetovno pjevanje u Brbinju (snimak u Institutu za folkloristiku i etnologiju u Zadrebu). Nedavno preminuli akademik dr. Branko Fučić iznosi u svojoj knjizi GLAGOLJSKI NATPISI (Zagreb 1982., str. 103.) da je u Brbinju postojao glagoljski natpis na oltarnoj pali u kapeli zadarske obitelji Soppe, iz 17. st. Vidio ga je don L. Jelić 1904. god. (Fontes, XVII. n. 249.). Slika je nestala u II. svj. ratu. Župa Brbinj poklonilaje od 16. st. do danas svojoj Crkvi u Hrvata 62 misnika glagoljaša.
Broj pučanstva
Brbinje imao 1527. god. 177 žitelja; 1608. g. – 124; 1707. – 154; 1807. – 290; 1900. – 309; 1939.-398+25 odsutnih; 1974.-284; 1998.-80 stanovnika.
Župnici 20. stoljeća
1. 1901. -1908. – Don Alessandro Servadei, iz Italije
2. 1908.-1910. – Don Ante Ivanišević, iz Zadra
3. 1910.-1911. -Don Tome Šešelja, iz Zaglava
4. 1911.-1913. – Don Roko Ušalj, iz Sali
5. 1913.-1917. – Don Tome Šešelja, iz Zaglava
6. 1917.-1920. – Don Božo Čavlov, iz Dobropoljane
7. 1920.-1925. -Don Vladislav Cvitanović, iz Velog Iža
8. 1925.-1926. – Don Marijan Milin, iz Sali
9. 1926.-1929. – Don Niko Rodin, iz Prvić-Luke
10. 1929.-1930. – Don Srećko Pavić, iz Tisnoga
11. 1931.-1938. – Don Ante Matacin, iz Preka
12. 1938.-1940. – Don Božo Maderić, iz Pašmana
13. 1940.-1943. – Don Šime Batković, iz Božave
14. 1943.-1945.-DonJosipRudić, iz Sali (posluživao iz Božave)
15. 1945.-1950. – Don Šime Sturnela, iz Poljane
16. 1950.-1954. – Don Ivan Zorica, iz Biograda
17. 1954.-1972. – Don Leonard-Riko Finka, iz Sali
18. 1972.-1973. – Don Nedjeljko Šarin, iz Poljane
19. 1973.-1974. – Don Luka Janjić, odgojitelj iz Sjemeništa
20. 1974.-1978. – Don Žarko Brzić, odgojitelj iz Sjemeništa
21. 1978.-1995. – Don Milo Perović, iz Arbanasa – Zadar
22. 1995.-1999. – Don Tomislav Radišić, iz Grljevića (Hercegovina)
23. Fra Jakov Teklić TOR
Danas zvona brbinjska, burnje i japršnje,
zvonite uduplo – do neba!
Danas su z’oltara sv. Kuzme i Damjana…
riči naše – brbinjske – uslišane.
(S. Govorčin)
[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Dugi otok, Brbinj, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLIV. Br. 5-6/1999. str. 204-206.