Web stranica Zadarske nadbiskupije |
 |
BOŽAVA
Župni ured Sv. Nikole, 23286 Božava; tel/faks: 377-609
Župnik: Don Anđelo Zorić
Božava je mjesto na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, župa sv. Nikole, biskupa. Prikladno za odmor, zaodjenuto bujnom borovom šumom koja je stasala na inicijativu župnika don Mirka Didovića. Perspektiva je Božave turizam. Naseljen je Božava već u ilirsko doba (gomile, grobovi…) i u doba Rimljana, kako svjedoče ostaci građevina seoskih vila i kameni poklopac kasnoantičkog sarkofaga kod Šipnate. Mjesto se spominje prvi put u dokumentima 1327. godine pod imenom Bosave. Prema nekim nalazima pretpostavlja se da su u njoj Hrvati već u 9. st. osnovali svoje naselje. Prema uglednom prof. Petru Skoku naziv mjesta se izvodi prema nekadašnjem benediktinskom samostanu kojega se ruševine, navodno, i danas vide kod “Kantunade”. Naime, narod je redovnike benediktince nazivao “Božji ljudi”. Odatle ime mjesta Božava. Prof. don Ivan Ostojić je skloniji mišljenju da je Božava dobila naziv po zadarskim koludricama koje su tamo imale svoj posjed (Benediktinci u Hrvatskoj, sv. II., Split 1964, 72.).
Božavske crkve
Prvotna župna crkva sv. Nikole u Božavi danas je grobljanska crkva sv. Križa. Pretpostavlja se da potječe iz ranoga srednjeg vijeka. “Na to upućuje i podatak da je već koncem 14. st. bila toliko trošna da ju je bilo potrebno iznova sagraditi” – piše prof. Emil Hilje (Radovi Filoz. fak. u Zadru, knj. 17. 1992. str. 129). Naime, 29. svibnja 1385. obavezao se Bartul, zadarski graditelj, Maroju i Kršulu Hrvatiniću iz Božave da će sagraditi u Božavi, na mjestu prvotne, novu crkvu u čast sv. Nikole – “ecclesia Sancti Nicolai de Bosava”. Ta je crkva napuštena 1882. jer je te iste godine sagrađena u blizini župnog doma nova crkva, također posvećena sv. Nikoli, biskupu. Stara crkva na groblju danas se zove crkva sv. Križa jer je sačuvala vrijednu drvenu gotičku skulpturu, poznato raspelo iz prve pol. 15. st., velike umjetničke vrijednosti. Visina je Isusova tijela, korpusa, 170 cm, a obojeno je temperom. Stručno je obnovljeno u Ljubljani, a danas se čuva u župnoj crkvi. Na nadvratniku grobljanske crkve vidi se reljef sv. Nikole s arapskim brojkama uklesanom godinom 1469. Kod obnove crkve 1955. god. pronađena su dva preromanička pluteja s pleternim ukrasima, oltarne pregrade iz ranohrvatskog doba (99 x 78 cm). “Imaju znatnu vrijednost jer su ukrašeni zanimljivim i rijetkim ornamentalnim kompozicijama” (I. Petricioli, Zadarsko otočje, zbornik, Zadar 1974., str. 86).
Na vrhu poluotoka Nediljno nalazi se crkvica sv. Nediljice (sv. Trojstva) koja se spominje u 17. st. Nekad je imala tri oltara. Veliki je oltar bio posvećen presv. Trojstvu. Na gornjem pragu crkvenih vrata nalazi se glagoljski natpis, glagoljicom označena godina gradnje.
Božavska zvona
Božavu krasi veoma skladan kameni zvonik. U njemu se njišu dva oveća zvona ugodna zvuka.
Veće zvono ima promjer 100 cm. a teško je 600 kg. Na njemu su natpisi: SVETI NIKOLA, MOLI ZA NAS! TISUĆUGODIŠNJICA HRVATSKOG KRALJEVSTVA: 925 – 1925. KRUNISANJE KRALJA TOMISLAVA 925. MILODARIMA VJERNIKA BOŽAVE – SVETE GODINE 1925. KLANJAMO TI SE, ISUSE KRISTE, I BLAGOSLIVLJAMO TEBE – JER SI PO SVETOME KRIŽU SVIJET OTKUPIO. (Poviše natpisa križ). NAGRAĐENA STARINSKA LJEVAONICA ZVONA TVRTKA FRANJO ING. DE POLI VITTORIO VENETO. Natpis iznad kaleža: HRVATSKI KALEŽ DAROVAN PAPI PIJU XI. 30. V. 1925. Ispod kaleža natpis: BOGA SLAVIM – NAROD ZOVEM – BLAGDANE ČASTIM. Na zvonu vidimo likove: sv. Nikolu, kalež i dovoljno ukrasa.
Manje zvono, mrtvačko, ima promjer od 88 sm. a teži 450 kg. Natpis: HRVATI POZDRAVLJAJU TOMISLAVA SVOJIM PRVIM KRALJEM 925. JUBILEJ HRVATSKOG KRALJEVSTVA, 925-1925. CRKOVINARSTVO SV. NIKOLE U BOŽAVI – 1925. Ispod lika sv. Josipa natpis: SVETI JOSIPE, ZAŠTITNIČE ONIH KOJI UMIRU – MOLI ZA NAS! Ispod Gospina lika natpis: OD SUNCA SI SVJETLIJA, – A OD ZVIJEZDA SJAJNIJA – MARIJO! MRTVE PLAČEM, OLUJU TJERAM, SOTONE GONIM. PRIVILEGOVANA I NAGRAĐENA STARINSKA LJEVAONICA ZVONA TVRTKA ING. DE POLI – VITTORIO VENETO. Na oba zvona glagoljski natpis.
Crkva sv. Trojice ima na preslici prilično lijepo i sačuvano zvono, promjera 41 cm. – iz 1676. godine, ali bez natpisa.
Broj pučanstva
Godine 1527., prema izvješću zadarskog kapetana Z. Valareso imala je Božava sa Solinama i Velim Ratom 225 stanovnika. Prema Priulijevoj vizitaciji iz 1603. Božava sa Zverincem ima 70 st. Godine 1608. ima Božava 83. st. Godine 1818. – 176 st. Godine 1874. ima 294 st. God. 1913. sa Zverincem 316. st. Prema Šematizmu iz 1939. ima 377. st. i 45 odsutnih. God. 1974. ima 226 st. God. 1981. – 248 st., a danas 165. st.
Glagoljaška župa
Matične kao i druge župne knjige redovito su se vodile kurzivnom glagoljicom. U župnoj crkvi čuva se više primjeraka tiskanih glagoljskih Misala i Časoslova. Jedan glagoljski natpis sačuvan je na nadvratniku ulaznih vrata crkve sv. Nediljice (Trojice), godina izgradnje. Na oba zvona u zvoniku nalazi se po jedan glagoljski natpis. Mala župa Božava darovala je Crkvi u Hrvata u ovom 20. st. trojicu Božjih misnika glagoljaša. 1. Batković don Šime, 1912.-1943. godine. 2. Uglešić don Leopoldo, 1910.-1997. god. 3. Zorić don Anđela, r. 1936. godine, danas župnik Božave i poslužitelj Dragova, Solina i V. Rata.
Župnici 20. st.
Don Marko Mirković, iz Velog Rata, 1900. – 1902.
Don Joso Alfirević, iz Obrovca, 1902. – 1904.
Don Tome Šešelja, iz Zaglava, 1904. – 1905.
Don Petar Jadrošić, iz Premude, 1905. – 1920.
Don Mirko Didović, iz Žmana, 1920. – 1927.
Don Vladislav Cvitanović, iz Velog Iža, 1927. – 1930.
Don Joso Mirković, iz Velog Rata, 1930. – 1937.
Don Andrija Oštrić, iz Paga, 1937. – 1942.
Don Leopold Uglešić, iz Božave, 1942. – 1948.
Don Josip Rudić, iz Sali, 1948. – 1977.
Don Mladen Kačan, iz Sutomišćice, 1977. – 1978.
Don Ante Erstić, iz Medviđe, 1978. – 1981.
Don Anđelo Zorić, iz Božave, od 1981. –
U Radovima Instituta JAZU u Zadru, sv. VI.-VII. Zagreb 1960. čitamo zapis don Amosa Rube Filipija: “Božava nije nikada brojem bila velika, ali zbog svoga prirodnog položaja ona je uvijek bila središnje naselje kojemu su gravitirala ostala sela sjeverozapadnog dijela Dugog otoka, a kasnije i nekih drugih otoka. Župi u Božavi su 1579. podređene crkve sv. Leonarda u Dragovama i sv. Jakova u Solinama, dakako sa Velim Ratom i Zverincem. Vjernici Dragova, Solina i Velog Rata pješačili su svake godine u Božavu da tamo obave uskrsnu pričest, jer se u podričnim crkvama nije držala euharistija” (Podatak iz Tajnog vatikanskog arhiva).
[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Dugi otok III., Božava, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLIV. Br. 7-8/1999. str. 259-261.