Ražanac

RAŽANAC – župa BDM od Ružarija; župa se spominje 1460.

 Ražanac, selo i mala luka na obali južnog dijela Velebitskog kanala. Područje Ražanca bilo je naseljeno od mlađega kamenog doba. Na Šibeničkoj glavici, južno od sela, ruševine ilirske gradine i kameni grobni humci. Nekoliko srednjovjekovnih naselja tog područja porušeno je u tijeku tursko-venecijanskih ratova u 16. i 17. st. Prvo pisano spominjanje imena Ražanac nalazi se 1332. u popisu dobara zadarskog plemića Vučine Martinušića. Godine 1507. u Ražancu se za obranu od Turaka gradi utvrda. Godine 1570. Turci su porušili i opljačkali Ražanac, no on je 1597. ponovno naseljen. Premda su 1646. zbog turske nadmoći ponovno morali napustiti svoje mjesto, već sljedeće godine i nadalje oni uspješno odolijevaju Turcima. Posebno su se istakli u vojnim pothvatima 1647., 1656., 1662. te pod zapovjedništvom serdara Smiljanića (1671.) i Stojana Jankovića (1676.).

Godine 2002., na lokalitetu Podvršje-Glavčine (Matakov Brig) iskopani su  ostatci velikih dvojnih crkava (“gemine”), među kojima je pronađen i ranokršćanski plutej. Južna crkva potječe iz druge pol. 5. st., dok je sjeverna ranobizantskoga stila iz sredine 6. st.

U nedalekom zaseoku Plemićima rodio se znameniti hrvatski pjesnik Juraj Baraković (1548.-1628.). U prošlosti  je u okolici bilo nekoliko samostana koji su stradali u doba osmanlijskih napadaja. Do godine 1416. na ražanačkom području je postojao samostan pustinjaka sv. Pavla s crkvom sv. Andrije, apostola.

U apostolskoj vizitaciji godine 1603. spominje se crkvica sv. Jerolima oštećena razaranjima iz tursko-mletačkih ratova 1570.

Godine 1753. bila je u župnoj crkvi utemeljena bratovština Gospe od Ružarija.

Mještani se bave pretežno poljoprivredom, stočarstvom i turizmom.

 Župni ured Gospe od Ružarija, 23248 RAŽANAC, tel/fax: 651-145, općina Ražanac.

Župnik: don Damir Juričin (od 23. 7. 2003.).

U župi djeluju sestre Klanjateljice Krvi Kristove.

Matice se vode od 1825. Starije su izgorjele.

Škola: osnovna.

Stn.: 2091 (Ražanac 1002; Jovići 420; Krneza 196; Rtina 473)

Župna crkva Gospe od Ružarija. Podignuta je u 16. st. Nakon što su je Turci 1646. srušili, obnovljena je 1670., a nanovo sazidana 1682. te ponovno obnovljena 1856. i konačno 1983. Crkva je jednobrodna sa sakristijom i pet drvenih baroknih oltara koji su svi, izuzev glavnoga, pri obnovi 1983. izgubili prvotni oblik. Na glavnom oltaru sa svetohraništem dominira kip Gospe od Ružarija, raskošno odjeven i  ukrašen mnogim zlatnim i srebrnim darovima; na vrhu je Uskrsnuće, a niže dva simetrična niza kipova sv. Petra i Pavla, paralelno s Gospinim, iznad njih sv. Katarina, dj. i m., Presveto Trojstvo i sv. Dominik.

 Ostala četiri oltara su sv. Šimuna Bogoprimaoca, sv. Antuna Padovanskoga, Srca Isuova i Gospe od Sedam Žalosti; oltar prema puku kameni; krstionica kamena; škropionica kamena.

U crkvi je grobnica ninskog biskupa Ivana Manole, koji je 1712. umro u ovoj župi gdje je pomagao župniku.

Sv. Andrije ap. 2 km od današnjeg centra, nekadašnja župna crkva. Spominje se 1458. Postoje neke indicije da je ovdje pokopan kralj Stjepan I., otac kralja Petra Krešimira IV. Obnovljena je 1997. U apsidi kameni oltar, drveni je u rekonstrukciji. Sama crkva obnovljena je i blagoslovio ju je nadbiskup Ivan Prenđa 7. 4. 1997.

Gospe od Zdravlja. Crkvica u neposrednoj blizini župne crkve. Sagrađena je 1680. U crkvi je kameni oltar uza zid i drveni kip Bogorodice.

Župna kuća iz 1836.

KRNEZA

Malo mjesto u podnožju brijega između Ljubačkih Stanova i Radovina, kroz koje potječe potok.

Stn.: 196.

Crkva Gospe od Snijega. Uz crkvu sv. Andrije najstarija je očuvana crkva u župi Ražanac. Nalazi se u polju između Krneze, Ljubačkih stanova i Ljupča. Pripada selu Krnezi. U crkvi su ugrađeni dijelovi starohrvatske oltarne pregrade iz vremena 9.-11. st. Ima kvadratnu apsidu. Kameni oltar u pripremi. slika Gospe od snijega; zvonik-preslica s dva zvona – ima jedno.

JOVIĆI

Smješteno južno od Ražanca (Garića) uz cestu Posedarje-Pag.

Stn. 420

Crkva sv. Marije Mandaline. U polju kod Jovića, oko 8 km jugoistočno od Jovića, iz 13./14. st. Porušena je za vrijeme najezde Turaka, obnovljena 1893. i 1930. U apsidi kameni oltar i drveni kip svetice; zvonik-preslica s jednim zvonom. 

Sv. Nikole Tavelića u Jovićima. Na mjestu kapelice iz 1970. izgrađena je nova. Blagoslovio ju je 13. studenoga 1982. nadbiskup Marijan Oblak. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar drveni triptih (Gospa Lurdska, Uskrsnuće, sv. Nikola Tavelić); drveni oltar prema puku; svetohranište drveno; kamena škropionica; zvonik s dva zvona.

RTINA 

Selo je smješteno uzduž ceste od Ražanca do Paškog mosta, na uzvisini iznad plodnog polja i velike uvale. Sastoji se od više zaselaka (Vrankovići, Stošići, Miškovići, Benići) i danas se razvija kao turističko mjesto.

Crkva sv. Šimuna Bogoprimaoca. Podignuta u 19. st., a do temelja srušena 1962. Ponovno izgrađenu je blagoslovio 1990. nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je jednobrodna s malom sakristijom; glavni oltar drveni triptih (sv. Šimun, Srce Isusovo, Bogorodica), drveno svetohranište; drveni oltar prema puku; na zidu kipovi sv. Terezije od Malog Isusa i sv. Ante Padovanskog; kamena škropionica, zvonik s dva zvona.

Stn.: 473