Vinjerac

VINJERAC – župa sv. Ante Padovanskog, prvi spomen imena 1449.

Vinjerac je smješten na poluotočiću u jugoistočnom dijelu Velebitskoga kanala, 36 km od Zadra u pravcu sjeveroistoka. Prostor Vinjerca naseljen je od prapovijesnih vremena, što potvrđuju ruševine liburnskog lokaliteta na Oraškoj glavici i ostatci antičkog naselja s temeljima zidova, zgrada, akropole itd. U srednjem vijeku cio je prostor pripadao županiji Luki. Do početka 15. st. na vinjeračkom rtu nalazio se pavlinski samostan s crkvom sv. Marka. Samostan je razrušila mletačka vlast 1416., ali je crkva preživjela do kraja 19. st. Podrijetlo imena Vinjerac povezuje se s mletačkom obitelji Venier, čiji su članovi ženidbenim vezama sa starom zadarskom plemićkom obitelji Matafar postali posjednici Vinjerca. Od početka 16. st. započeli su jaki turski napadi. Zaposjednut je od Turaka 1570., ali su ga već sljedeće godine Mlečani vratili i srušili da ne bi postao turska strateška točka. Kad su turski napadi oslabili, Vinjerac je ponovo obnovljen i naseljen, a izgrađena je i nova župna crkva sv. Ante Padovanskoga. Vinjercu pripadaju još naselja Vučjak i Ždrilo.

Od 1906. bratovštine sv. Antuna Padovanskoga i Presvetog Srca Isusova.

Crkva ima i bogat fond liturgijskih i drugih knjiga a u njoj se i danas čuju stari glagoljaški napjevi.

 Župni ured Sv. Ante Padovanskog, 23247 VINJERAC, općina Posedarje.

Župnik: don Stjepan Vinko (Slivnica), tel. 355-108.

Župne matice krštenih i vjenčanih od 1826., a umrlih od 1849.

Škola: osnovna.

Stn.: 265

 Župna crkva sv. Ante Padovanskog. Izgrađena je vjerojatno 1652., kasnije 1846. temeljito je rekonstruirana. Crkva je jednobrodna sa sakristijom i tri oltara: glavni mramorni sa svetohraništem od drva i drveni kip sv. Ante; bočni oltari mramorni s kipovima Gospe od Zdravlja i Srca Isusova, drveni. Uz crkvu se nalazi kameni zvonik s dva zvona.

U i oko Vinjerca nalazi se i nekoliko malih kapelica:

Presvetog Srca  Isusova u Dragama iz 1900.

Srca Marijina u Žunićima, kraj 19. st.

Gospe Lurdske, zavjetna kapelica.

      Sv. Nikole b., zavjetna kapelica – kupalište.

Župna kuća iz 1900.