Olib

OLIB – župa Uznesenja BDM; župa se spominje 1465.

 Otok naseljen već u rimsko doba, a u 10. st. spominje ga car Konstantin Porfirogenet: Aluip, Aloepium, kasnije: Luibo, Ulbo, Olib. Od 1409. Venecija ga daje u zakup zadarskim obiteljima, stanovnici postaju kmetovi. Godine 1476. doseli na Olib četica hrvatskih prebjega iz Bosne preko Cetinske krajine, bježeći pred turskim zulumom pod vodstvom svog župnika Jurja Cetinjanina. Sa sobom doniješe veliki drveni križ, koji se čuva u crkvi sv. Stošije, a od 1976. u crkvi Uznesenja BDM.

U mjestu je kaštel iz 17. st. Blizu obale sagrađena je golema kula nazvana Kaštel za obranu od gusara. Dobro sačuvana. U mjestu se nalaz: spomenik otkupa Oliba od kmetstva 1900. (podignut 1934.), sljednji vlastelin Dunat Filipi, Zadranin; spomenik dr. Vinku Pulišiću, Olibljaninu, zadarskom nadbiskupu i dobročinitelju Oliba – podigli nećaci. U župnoj kući čuvaju se primjerci olipske ženske tradicijske nošnje koja po oblicima i nazivlju spada u najarhaičnije na hrvatskom Jadranu.

Osim matičnih, Olib je sačuvao desetak drugih rukopisnih glagoljskih kodeksa i zbornika: godar, popis duša, madrikula, libar ligatov, propovijedi i duhovna govorenja. Ukupno 26.

Olib je dao najveći broj svećenika glagoljaša u Zadarskoj nadbiskupiji: 181.

Pučka škola otvorena je 1864. jednogodišnja, samo za mušku djecu, trogodišnja i za žensku djecu 1895. Mjesto je doživljelo veliko iseljavanje u 20. st. Računa se da ima 1000 Olibljana u New Yorku i njegovoj okolici.

 Župni ured Uznesenja BDM, 23296 OLIB, tel. (023) 376-054, grad Zadar.

Župnik: don Šime Žilić (Silba), tel. 370-084.

U župi od 1936 djeluju sestre Klanjateljice Krvi Kristove.

Župne matice vode se glagoljicom od 1560., a od 1806. latinicom.

Škola: osnovna.

Stn.:  147

 Župna crkva Uznesenja Marijina. Podignuta je usred mjesta 1899. na mjestu starije kapelice iz 1560. te crkve iz 1769. – crkvica. To je treća crkva na istom mjestu. Ima pet mramornih oltara: glavni sa slikom Uznesenja BDM, sv. Mihovilom arkanđelom, sv. Vinkom mučenikom i sv. Vinkom Fererskim. S lijeve strane su oltari: sv. Šimuna, proroka, i sv. Antuna Padovanskoga. S desne strane: svete Obitelji (Isus, Marija i Josip pod palmom) i Duša čistilišta: Marija na nebo uznesena, sv. Grgur i sv. Anselmo, pri dnu slike duše u čistilištu. Na dnu crkve je krstionica: drvena školjka obložena cinkom, u pozadini na zidu reljef: sv. Ivan Krstitelj i Isus. U sredini crkve na lijevom zidu propovjedaonica, drvena, natkrivena. Crkvu je posvetio 1905. tadašnji šibenski biskup dr. Vinko Pulišić, Olibljanin (1853.-1936.), koji je darovao veliki mramorni oltar sa svetohraništem 1912. Temeljito obnovljena 1999.

Zvonik je podigao vjerni narod uz novu crkvu Uznesenja BDM. “Bez pomoći sami ubozi sazidasmo 1869. godine” (natpis). U njemu tri velika i jedno malo, školsko zvono.

Sv. Stošije m. Vela crikva, na groblju, bila je do 1892. župna crkva; zvonik-preslica s dva zvona. Ima tri oltara. Spominje se već početkom 15. st. (1412.). Kasnije je  produžena i obnovljena, što svjedoči križ i godina 1632. uklesani nad glavnim vratima. Prvotno je imala pozlaćeni drveni oltar i kipove, danas mramorni oltar i palu sv. Stošije iz 1868.

Sv. Nikole (Mikule) b.  Podignuta je na portu 1881., na zapadnoj strani otoka, do stare crkvice iz 17. st. koja je pretvorena u sakristiju, mramorni oltar, slike: sv. Nikola, Gospa Snježna i sv. Ivan Krstitelj, A. Paoletti; zvonik-preslica i jedno zvono, posvetio ju je zadarski nadbiskup V. Pulišić 1917.

Sv. Roka prz. Izgrađena je istočno od mjesta na pola puta prema uvali Samotvorcu 1888.; mramorni oltar sa slikom BDM, sv. Roko, sv. Sebastijan, zvonik-preslica s jednim zvonom, koje je darovao nadbiskup V. Pulišić 1929.  Posvetio ju je 1922.  zadarski nadbiskup dr. Vinko Pulišić.

Groblje se nalazi oko crkve sv. Stošije. Tu se nalazi nadgrobna ploča s glagoljskim natpisom: Pop Juraj Cetinjanin parokijan olibski 1519.

 Župni dom podignut je 1872.