Silba

SILBA – župa  Rođenja BDM, ustanovljena krajem 15. st.

Župa ustanovljena krajem 15. st. Otok naseljen od rimskog doba. Tada je bio posve pošumljen. Spominje ga i car Konstantin Porfirogenet u 10. st. pod imenom Selbo: Silva – šuma, pa Salbon što se kasnije pretvorilo u Silba. Od 11. st. za vladavine hrvatskoga kralja Petra Krešimira u posjedu je zadarskog samostana benedektinki sv. Marije, a kasnije pod vlašću Mletačke Republike. Ona je otok davala u posjed različitim plemićkim obiteljima, od tada je Silba pomorsko-ribarsko mjesto. U 17. i 18. st. selo Silba napreduje kao mjesto pomoraca i vlasnika jedrenjaka (u 17. st. imala je 98 jedrenjaka) i poataje jednim od najrazvijenih mjesta u Dalmaciji. U drugoj polovici 19. st. stagnira i glavni prihod stanovništva koje ostaje na otoku, postaje uzgoj ovaca i ribolov. Stanovnici su sami otkupili zemljište cijelog otoka od kapetana P. Ragužina iz Velog Lošinja 1852. U mjestu je “toreta” – kamena kula vidikovac (19. st.), dio nekadašnje veće fortifikacije za zaštitu od gusara. U mjestu djeluje Narodna čitaonica iz 1884.

 Od davnine Silba je izrazito glagoljska župa. O tome svjedoči znatan broj sačuvanih glagoljskih kodeksa: 12 župnih rukopisnih matica (1515.-1825.), Libar godova, Libar od kapitanov itd.

 Župni ured Rođenja BDM, 23295 SILBA, tel. 370-084, grad Zadar.

Župnik: don Šime Žilić

U župi djeluju sestre Klanjateljice Krvi Kristove.

Redovite matice krštenih od 1712.

Škola: osnovna.

Stn.: 265

 Župna crkva Rođenja BDM (Male Gospe). Sagrađena je 1843. Te je godine određena i za župnu crkvu. Posvetio ju je 7. srpnja 1850. nadbiskup Josip Godeassi. Restaurirana je 1906. i ponovno 1999. Jednobrodna je građevina sa sakristijom i sedam mramornih oltara. Glavni oltar sa svetohraništem i palom Rođenja Marijina od Ridolfija; pobočni oltari: sv. Križa s Raspetim, Gospom i sv. Ivanom; Srca Isusova s kipom; Srca Marijina s kipom; sv. Roka – pala; sv. Nikole – pala; Gospe Ružarice – pala; oltar prema puku drveni; krstionica kamena; škropionica kamena ugrađena.

Pokraj crkve nalazi se zvonik.

 Sv. Marka ev. Oko nje se nalazi mjesno groblje, bila je prva župna crkva podignuta 1637. Na mramornom oltaru, koji je 1904. svojim sredstvima podigao don Mate Silvestrić, nalazi se pala s likom sv. Marka; kamena krstionica ugrađena; zvonik koji treba renovirati.

 Gospe od Karmela. Podignuta 1670. Posvetio ju je 1752. nadbiskup Mate Karaman. Devastirana. Ima tri mramorna oltara. Na glavnom je kip Gospe Karmelske. U crkvi je i slika Navještenja Gospodinova od Ridolfija.

 Sv. Ivana Krstitelja. Kapela. Potječe iz 15. st.

Gospe od Žalosti. Kapela, podignuta 1738., a obnovljena 1880.

Sv. Antuna Padovanskoga prz. Kapela, ima mali kip sveca.

 Župni dom sagrađen je 1861. U njemu je župna riznica s brojnim umjetničkim djelima, kipovima i oltarnim palama iz 16. i 17. st. i mjedenom krunom silbanjskoga narodnog kralja.