ŽUPE I DEKANATI
Zadarske nadbiskupije
Povratak na Zadarska nadbiskupija

Web stranica Zadarske nadbiskupije

ŽDRELAC

Župni ured Sv. Luke, 23263 Ždrelac.
Župnik: fra Vlado Jajalo, OFM (Samostan sv. Duje, Kraj, tel. 285-271).

 

Ždrelac je župa sv. Luke, evanđelista, pisca 3. Evanđelja. Prvi se put spominje g. 1397., “in insula ad Sdrelac” – u pergameni Curia consulum et maris – 20. kolovoza 1397. Tri godine poslije Juraj de Rosa kupuje 1400. god. tisuću modija soli na Pašmanu “ad Sdrelac”. Prema povjesničaru C. F. Bianchiju Ždrelac se u povijesnim vrelima spominje prvi put 1446. godine (Pašmanski zbornik, 18. str.). Selo i uvala Ždrelac smješteni su na sjeverozapadnom dijelu otoka Pašmana, istočno od morskog tjesnaca, prolaza, ždrila koji ga razdavaja od otoka Ugljana. Svoje ime Ždrelac je dobio po tomu obližnjem tjesnacu, ždrilu – Mali Ždrelac, Ždrelac. Preko tog morskog prolaza, izgrađen je cestovni most. Kod dolaska mostom s otoka Ugljana na otok Pašman najprije susrećemo selo Ždrelac. God. 1714. zabilježeno je da se Ždrelac zvao i Goričina: “Zdrelaz Goricina” (Radovi JAZU, sv. VI-VII., Zgb 1960., str. 543). Tako i danas mještani zovu južni dio sela. Stanovnici se bave zemljoradnjom, ribarstvom i u najnovije vrijeme turizmom. Zadnjih godina je na zapadnom dijelu mjesta izgrađeno preko 700 vikend kuća. Ljeti u Ždrelcu boravi više od 5000 gostiju. Perspektive su mjesta u razvoju turizma. Od svog postanka Ždrelac je bio zaselak Banja i u crkvenom pogledu pripadao župi Banj. S njom je imao zajedničke matične knjige. Godine 1446. “Zdrelac” se spominje kao i najsjeverniji zaselak Banja, a 1555. u izvorima dolazi “Zdrelac overo Bagno” i 1668. “Zdrelac di Bagno”. Kasnije, kad se Ždrelac stao jače razvijati, osamostalio se i 1825. g. postao samostalnom kapelanijom. Otočko naselje Ždrelac, kao i sva ostala, razvilo se oko crkve sv. Luke. U mjestu je još kapela sv. Ante Padovanskoga. Do početka 19. st. broj se stanovnika iznosio sa brojem stanovnika Banja. Nadbiskup Josip Novak je 1826. zabilježio da je u Ždrelcu bilo 36 obitelji, 23 djece i 225 žitelja. Od tada do kraja 19. st. mjesto bilježi stalan godišnji prirast pučanstva. God. 1858. selo broji 252 stanovnika. Početkom 20. st. mjesto već ima preko 400 žitelja. Godine 1905. broji 62 obitelji i 451 stanovnik. Godine 1927. ima 539 žitelja (Šibenski Status personalis), a god. 1948. mjesto dostiže najveći broj u zadnja dva stoljeća – 561 stanovnika. “Slijedećih desetljeća dolazi do naglog pada kao posljedica migracije u gradove, na brodove i u inozemstvo” (Marija Obad, Pašm. zbornik, Zadar 1987., str. 284.). Prema popisu pučanstva 1991. Ždrelac je imao 258 stanovnika (Hrv. leksikon, Zgb. 1997.). Danas ima 278 stanovnika, katolika 263.  Prema tvrdnji akademika dra Božidara Finke na rubnim dijelovima otoka, u Banju, Ždrelcu i Tkonu najbolje je sačuvana čakavska akcentuacija.  Učenici osnovne škole pohađaju nastavu u Osn. školi “Vladimir Nazor” u Neviđanima. Samo dva razreda pohađaju redovitu nastavu u Ždrelcu.  Prigodom proslave 600. obljetnice Ždrelca, objavio je 1997. god. spomen-knjižicu prof. Božo Došen “Šestota obljetnica spomena Ždrelca” (50 str.) u izdanju općine Pašman. Ima i Kulturno-umjetničko društvo (folklor) “Sv. Luka”. 

   

Župna crkva sv. Luke evanđelista, na obali, spominje se davne 1289. godine, potom 1395., 1456… Bila je više puta obnavljana: 1737., 1958., 1997. Posvetio ju je poznati nadbiskup zadarski Vicko Zmajević 27. lipnja 1737. Pravokutnog je oblika i u produžetku ima kvadratnu sakristiju. U crkvi su tri vrijedna mramorna oltara. Na glavnom oltaru, posvećenom Gospi, izložena je vrijedna oltarna pala. Pobočni su oltari posvećeni sv. Luki, zaštitniku župe, i Gospi Lurdskoj, s kipovima. Kip sv. Luke drži otvoreni evanđelistar s glagoljskim slovima. Gospina slika na glavnom oltaru bila je nedavno restaurirana i veoma je vrijedna. Unutrašnjost još rese kipovi sv. Male Terezije iz Lisieuxa i presv. Srca Isusova. Izvan crkve je kamena škropionica. Poslije 1. svjetskog rata nabavljen je današnji Gospin kip, a 1937. osnovano je Djevojačko društvo Gospe Lurdske. Od tada do danas vjernici župe Ždrelac slave zavjetni dan Gospe Lurdske, govore nam naši sugovornici.Župni stan sagradiše 1939. župljani.  

U Malom Ždrelcu je kapelica “sveca svega svijeta”, sv. Antuna Padovanskog. Nekoć je pripadala posljednjemu trogirskom biskupu Antonu Panelliju (+ 1821.) koji je u njoj ukopan. Za ljetnih mjeseci u kapeli se slavi svake subote sv. Misa za vikendaše predjela Gladuša.  

 

 

 

Zvonik i zvona

 

Na vrhu crkvenog pročelja bio je izgrađen oko 1870. god. zvonik-preslica. U njemu su bila tri zvona: dva veća i jedno manje. Za vrijeme 2. svj. rata sva su tri zvona sa zvonikom okupatorski vojnici njemačke armije demolirali, razbili. Poslije rata nabavljena su nova uz doprinos župljana. Novi, lijepi moderni zvonik podigao je mjesni župnik don Eugen Konatić. O tom svjedoči i natpis na velikom zvonu: OD NJEMACA 11. 8. 1944. G. PODMETNUTIM EKSPLOZIVOM RASKIDANA A MILODARIMA ŽUPLJANA OBNOVLJENA 1. 10. 1947.  Zvona su bogato ukrašena listovima i cvijećem. Promjer je većeg zvona 54 cm. a manjega 47 cm. U medaljonu ugraviran je na zvonu simbol grada Zagreba – katedrala sa zvonikom – a naokolo natpis firme: PRVA ODLIKOVANA LJEVAONICA ZONA KVIRIN LEBIŠ – ZAGREB. Zvona nose likove Svete Bogorodice i Krista Raspetoga. Manje zvono nosi natpis: SVETI ANTE, BRANI NAS! Po njemu su ukrasi kao i na većem. Likovi sv. Ante, presv. Srca Isusova i Raspetoga. Pored toga, kao i na većem, silueta Zagreba i ime ljevaonice.  

  

Glagoljica

Kao i druge župe otoka Pašmana, i Ždrelac je vodio svoje matične knjige i Godovnjake kurzivnom glagoljicom od 16. st. do 1825. godine kada se u župnim knjigama posvuda uvodi latinica. Poznati naš svećenik glagoljaš don Vl. Cvitanović u svojoj studiji “Glagoljica na zadarskim otocima” (Zadarsko otočje, zbornik, Zadar 1974.) donosi podatke o svima glagoljskim kodeksima na našim otocima. Župe Banj i Ždrelac vodile su zajedničke župne matice jer je Ždrelac pripadao župi Banj. Tamo se sačuvalo 18 glag. kodeksa (od 1587. do 1864.). Ždrelac stoga nema zasebnih glag. matica iz toga razdoblja, samo se sačuvao glagoljski Libar godov (god. 1780. do 1818.). Od 17.  st. do danas Ždrelac je dao 30 svećenika glagoljaša. U župi se čuva sedam tiskanih glag. misala i brevijara. Na bratskoj kući sačuvan je natpis iz 18. st. Dr. Luka Jelić spominje glag. inicijale na posudicama za sv. ulja. Vrijednih podataka o župi Ždrelac donosi don Vl. Cvitanović u svojoj neobjavljenoj rukopisnoj studiji: glag. Libar godova za Banj i Ždrelac, latinička Madrikula sv. Križa, Blagajnički dnevnik crkovinarstva, popis svećenika glagoljaša župe Ždrelac i popis župnika župe Ždrelac.  

Procesija na sv. Luku 

   

Župnici od 1900.  

don Ante Nižić, iz Preka, poslužitelj iz Banja, 1897.-1900. 
don Mate Zorić, iz Božave, posl. iz Banja, 1900.- 1902. 
don Ante Peroš, iz Zatona (Nin), posl. iz Banja, 1902. –1937. 
don Ante Torić, iz Vrgade, župnik,  1937.-1951.  

Zbog bolesti župnika zamjenjuju ga od 1952. do 1955.:
don Ante Matacin, don Frane Grandov, 
don Viktor Bože Mađerić, don Petar Vlasanović, 
o. Rajko Kraljev TOR, o. Krsto Perović OFM.  

don Eugen Konatić, iz Velog Iža, posl. iz Banja, 1955.-1970. 
don Nedjeljko Stulić, iz Nina, posl. iz Dobropoljane, 1970.-1972. 
don Ante Skutarić, iz Ždrelca,  1972. 
o. Anselmo Stulić, iz Nina, posl. iz Kraja, 1972.-1976. 
o. Josip Peranić, iz Novalje, posl. iz Kraja, 1976.-1983. 
o. Drago Ljevar, iz Sasine, posl. iz Kraja, 1983.-1997. 
o. Matija Matošević, iz Nove Bile, posl. iz Kraja, 1997.-2000. 
o. Aleksandar Longin, iz Zadra, posl. iz Kraja,  2000.-2001. 
don Nikola Tokić, iz Popovića, posl. iz Dobropoljane,  2001.- 2003.
don Zvonimir Čorić (BIH), župnik, 2003.-2005.
don Stanko Grubić, iz Zadra, župnik, 2005.- 2008.
don Zoran Topalović (BIH), župnik, 2008.-2009.
fra Vlado Jajalo, ofm., (BIH), Samostan sv. Duje, od 2009 


[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa, Župa Ždrelac, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLVII. Br. 3-4/2002. str. 137-139.