PRIDRAGA
Župni ured Sv. Martina, 23226 Pridraga; tel 669-294, faks: 669-642.
Župnik: don Jure Zubović (e-mail: jure.zubovic@zd.t-com.hr)
Pridragaje naše veće kotarsko mjesto, povijesna župa sv. Martina, biskupa. Smještena je između Novigradskog i Karinskog mora. U starini se nazivala Sumartin, ili Sumartindol(ac); Dolac sv. Martina, po crkvi sv. Martina. U ispravi iz 1435. god. zove se samo Dolac, a tek od 17. st. nosi sadašnje ime Pridraga. ‘Mjesto ispod velike Drage’, pri dragi. Otud naziv Pridraga. Sačuvalo se i starohrvatsko (glagoljaško) pjevanje. Stalni dijelovi Mise pjevaju se na starom kotarskom napjevu “na bas” a pjevaju se još i stari “Zdravo Tilo”, “Gospin plač” i “Zdravo Ćerce”. Glagoljašku pučku pjevanu misu snimao akadem. Jerko Bezić 196o. godine, te etnolog Livio Marijan 1988. (na sv. Martina, 11. 11., u istoimenoj crkvi).
Crkva sv. Martina
Usred polja, na podnožju kamenita brda, nalazi se jednobrodna starohrvatska crkva sv. Martina, s tri apside, složene u formi trolista, lista djeteline. Trikonhalna crkva. Spomenik kulture. Za prošloga Domovinskog rata, osobito 17. ožujka 1992., teško oštećena od okupatorskih srbočetnika. Apsida je probijena na dva mjesta topničkim granatama, pa su pojedini dijelovi zida i krova teško oštećeni, gotovo uništeni. Crkva sv. Martina, kao spomenik nulte kategorije, temeljito je faksimilski obnovljena; blagoslovio ju 11. studenoga 1997. nadbiskup Ivan Prenđa. Pokraj crkve pronađeni su ostaci šesterostrane krstionice. U obnovljenoj crkvi sada je samo drveni oltar prema puku s ambonom i drveno svetohranište. Imala je nekoć tri drvena oltara. U mnogome nalik na starokršćansku crkvu u Bilicama kraj Šibenika. Potječe iz 5. ili 6. st. Prema nekim izvorima iz 10. st. Mišljenje je mnogih da je staro hrvatska crkva sv. Martina izgrađena na temeljima starokršćanske. ‘Uz crkvu pronađeni ostaci šesterostrane krstionice’ (Vodič, 125). Oko crkve groblje s klesanim kamenim grobovima; danas opustošeno. Tu je i tridesetak stećaka, biliga. Uz crkvu pronađeni arhitektonski ulomci, ukrašen i pleterom, kao i materijali sa starokršćanske oltarne pregrade. Osobito je poznat bareljef hrvatskog viteza, ratnika na konju, zaštitnika crkve, sa štitom i mačem. Čuva se u Arheološkom muzeju u Zadru. (Vidi kategoriju: Kulturno-povijesna baština: Sv. Martin u Pridragi).
U blizini, na lokalitetu Mijolovac, otkrivenaje 1940. god. starohrvatska crkva sv. Mihovila. Centralnog je oblika, sa šest apsida uokolo. Sagrađena je oko 10. st. na ostacima antičke građevine. Pronađeni su i ostaci srednjovjekovnog samostana koji je 1560. god. napušten i potom razrušen.
Foto: Jure Zubović
-
Pridraga, Crkva sv. Marka
-
Pridraga, Sv. Martin (pročelje)
-
Pridraga, tlocrt crkve sv. Martina s krstionicom
-
Pridraga, Barjak sv. Martina
-
Pridraga, milenijska fotografija o jubileju crkve sv. Martina
-
Pridraga, milenijska fotografija o jubileju crkve sv. Martina
-
Pridraga, zlatnik u čast crkve sv. Martina
- Pridraga, Crkva sv. Marka
- Pridraga, Sv. Martin (pročelje)
- Pridraga, tlocrt crkve sv. Martina s krstionicom
- Pridraga, Barjak sv. Martina
- Pridraga, milenijska fotografija o jubileju crkve sv. Martina
- Pridraga, milenijska fotografija o jubileju crkve sv. Martina
- Pridraga, zlatnik u čast crkve sv. Martina
Župna crkva sv. Ružarija
U blizini župnog doma sagrađena je 1977. god. nova crkva u čast Gospe od Ružarija. Prije je na tom mjestu stajala kapela sv. Marka, podignuta 1882. U nedjelju, 1. listopada 1978. nadbiskup zadarski Marijan Oblak posvetio je u Pridrazi novu Gospinu crkvu uz sudjelovanje brojnih svećenika i mnoštva vjernika, sa župnikom don Šimom Kevrićem. Pobunjeni Srbi i vojnici tzv. narodne armije prodrli su 21. studenog 1991. g. u Pridragu, pobili brojne naše hrvatske sinove i kćeri i do početka. 1992. god. potpuno je zaposjeli, opljačkali i zapalili. U njoj su ostali pune četiri godine. Puni mržnje prema katoličkim Hrvatima, novu su crkvu krajem 1991. teško oštetili, a 17. ožujka 1992. miniranjem potpuno razorili. I župnu kuću, izgrađenu 1885. god., zapališe.
Poslije više od četiri godine četničke okupacije i dugih, mukotrpnih godina progonstva i odijeljenosti od stoljetnih ognjišta i rodnoga praga, nakon pobjedničke vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’, Pridražani su se presretni vratili i našli okupljeni u svojoj slobodnoj Pridrazi 27. kolovoza 1995. Dovezli su se brojnim autobusima da ponovno vide svoje većinom popaljene domove i do temelja porušenu crkvu Gospe od Ružarija. Mnogima u očima blistaju suze radosnice, a u srcu vjera i pouzdanje u Božju pomoć i majčinski zagovor svete Bogorodice Marije. Nadbiskup zadarski msgr. Marijan Oblak s velikim brojem uzbuđenih vjernika Pridrage slavi svečanu Misu na prostoru pred ruševinama Gospine crkve. Radosti prisutnih doprinijelo je i prvo krštenje u oslobodenoj Pridrazi – krsno slavlje četveromjesečnog Borne, sinčića Sandre i Augustina Maroje. Ono je navijestilo duhovnu i materijalnu obnovu pridraških porušenih domova i crkava.
Nova župna crkva. Ponovno izgrađenu novu župnu crkva na temeljima porušene posvetio je 5. listopada 2002. nadbiskup Ivan Prenđa. Ispod crkve nalazi se velika konferencijska dvorana, a uz crkvu je i zvonik s novim zvonima. Na prostoru između nove crkve i župnog stana stajala je kapelica sv. Marka, podignuta 1882., koja je pri gradnji nove crkve uklonjena. Stara crkvena kuća, zapaljena u Domovinskom ratu, temeljito je obnovljena 1997., te je pored nje izgrađena posve nova župna kuća.
POSVETA NOVE ŽUPNE CRKVE
(Nedjeljko Zubović (web stranica: Župa Pridraga – www.sjaj.hr/pridraga)
Pokrenuta je, nakon nabavke zvona “Akcija za nabavku novih klupe”. U tu svrhu sklopljen je polovicom kolovoza 2005. dogovor s firmom «STOLARIJA» , Selnica 25 a, vlasništvo gosp. Mladena Pozaića iz Marije Bistrice, za izradu dvadeset novih drvenih klupa za potrebe župne crkve “Gospa od Ružarija” u Pridragi. Svaka klupa je veličine 3 dužna metra, od pune hrastovine, a dogovor je sklopljen po sistemu – klupe na licu mjesta. Pored klupa naručeno je još 5 liturgijskih stolica (sedes) s podijem iza oltara za predsjedanje na euharistijskom slavlju, te još klupa za vjenčanje i klecalo za klanjanje pred Presvetim s dva pobočna sjedala za ministrante ili koncelebrante. U “akciju za nabavku novih klupa” župa i njeni vjernici uključeni su gotovo već dvije godine. Na radost vjernika Pridrage nove klupe su stigle i postavljene na svoje mjesto u crkvi, u četvrtak 22. rujna 2005. godine. Sve radove na opće zadovoljstvo izvršili su djelatnici firme “STOLARIJA”, koji su izradili klupe. Svečano predstavljanje novih klupa vjernicima bilo je na nedjeljnoj svetoj misi (25. rujna) koju je predvodio župnik don Jure Zubović, a tumačenje o značenju i važnosti klupa u liturgijskom slavlju izrekao don Nedjeljko Zubović, koji je na toj misi i propovijedao.
(Nedjeljko Zubović (web stranica: Župa Pridraga – www.sjaj.hr/pridraga)
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu pučanstva u Pridrazije živjelo 1779 duša. Opći šematizam katoličke Crkve dr. Krunoslava Draganovića, Sarajevo 1939. god., donosi da je te godine u Pridrazi živjelo 1514 + 30 odsutnih. Njegov najnoviji šematizam iz 1974. god. (str. 318.) bilježi da je tada u Pridrazi bilo 1920 prisutnih vjernika i k tome 200 privremeno odsutnih. Prisjetimo se usput daje pred stotinu i pedeset godina u Pridrazi živjelo – godine 1843. samo 406 stanovnika, godine 1900. – 794, a 1928. god. 1262 žitelja u 166 obitelji. Tako nam svjedoče crkveni šematizmi.
Pridraška zvona
Povrh grobova jeca,
Moli sa srcem sveca
Stari seoski zvon.
I još ih milion
Kao on.
Čist u čistoći visa,
Svet u svetosti misa…
Pjeva radosno Slava…
(Branko Klarić, Zvon)
Na ratom teško oštećenoj crkvi sv. Martina visjela su poviše pročelja u jednostavnoj kamenoj preslici – zvoniku dva zvonka zvona. Nabavio ih je župnik don Nikola Pedišić Stariji 1939. godine. Nosila su kao natpise malo preinačenu lozinku Stjepana Radića, političkog vode hrvatskoga seljačkog pokreta i osnivača HSS Hrvatske seljačke stranke: “VJERA U BOGA i HRVATSKA SLOGA”.
Za novu župnu crkvu Gospe od Ružarija nabavio je dva nova zvona župnik don Šime Kevrić. Njih je 3. nedjelje dašašća, 14. prosinca 1980. god. blagoslovio preko svečane koncelebracije uz prisutnost mnoštva vjernika msgr. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski. Veće je posvećeno Gospi od Ružarija, naslovnici nove crkve, a drugo sv. Marku, ev. Natpisi su na obim zvonima povezani s veličanstvenom proslavom “Branimirove godine” koja se slavila prethodne godine u Ninu 1. i 2. rujna 1979.: HRVATSKA KATOLIČKA OBITELJ DNEVNO MOLI I NEDJELJOM SLAVI MISU. PRIDRAGA, 1980. DON ŠIME KEVRIČ, ŽUPNIK. Po sredini zvona urezan je veliki zavjetni križ Branimirove godine.
Poslije barbarskog rušenja nove crkve četnički su porobljivači nova zvona odnijeli i sakrili. Kasnije, poslije oslobodenja Pridrage, jedno je zvono pronadeno, a od drugoga, razbijenoga, samo par ulomaka. Natpis na sredini pronadenog zvona: SVETI MARKO, MOLI ZA NASI. Na zvonu se nalaze ukrasni likovi: sv. Petar i Pavao, sv. Marko s lavom. Na oba zvona ime ljevaonice. DITTA ING. F. DE POLI VITTORIO VENETO, ITALIA.
Obnovom mjesta Pridrage i njezinih crkava, koja je u punom zamahu, svanut će bolji dani njezinim vrijednim i vjernim žiteljima.
[1] Rozario Šutrin, Zvona naših porušenih crkava – Pridraga, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije, God. XLII. Br. 9-10/1997. str. 350-352.