Web stranica Zadarske nadbiskupije |
 |
ZATON
Župni ured Rođenja BDM, Poljana don Ante Peroša 1, Zaton, 23232 Nin.
Župnik: don Božo Barišić (Nin); tel. 264-162; 264-260; mob. 098-509-307
Zaton je staro naselje, smješteno u istoimenom zaljevu, 15 km sjeverno-istočno od Zadra a 3 km južno od Nina. Malo je udaljeno od obale. Povijest nam govori da je antičko naselje bilo oko stare crkve sv. Andrije. God. 1646. su ga spalili Mlečani kada su spalili Nin. Današnje selo se razvilo nakon povlačenja Turaka u 17. st. oko nove crkve Rođenja Bl. Dj. Marije. Zaton je župa Porođenja Bl. Dj. Marije, ustanovljena 1670. god. Dobio je ime, toponim, po svojim lukama, zatonu, Zaton /P. Skok/. U okolici sela otkriveni su na nekoliko mjesta ilirski grobovi s nalazima jantara, ogrlica, narukvica, i drugih ukrasa, značajnih za kulturu Ilira. Čuvaju se u zadarskom Arheološkom muzeju. Iz rimskog doba sačuvali su se grobovi i ostaci raznih građevina. «Uz obalu, zapadno od sela, sačuvani su ostaci kule sa dva kata, Kastelina, koju je dao sagraditi Hanibal Cirysagus 1593. za obranu protiv Turaka» /Encikl. lik. um. 4. sv. Zagreb 1966. str. 609./.
Kastelina iz 1593.
Župna crkva
Župna crkva je posvećena Rođenju Bl. Dj. Marije, tj. Maloj Gospi. Sagrađena je nakon oslobođenja od Turaka 1670. Kasnije je obnavljena i proširena u obliku križa. Nad ulazom ima trokutasti zabat, a iznutra drveni strop i kor, pjevalište. Do prezbiterija je dograđena četvrtasta sakristija. U prezbiteriju se ističe veliki mramorni oltar ispred kojega je uređen i oltar prema puku. Oltarna pala prikazuje djevojčicu Mariju sa svetim roditeljima. Pobočne kapelice imaju svoje oltare. U jednoj se časti kip Gospe od Zdravlja s malim Isusom u naručju. Dosta nisko i izduljeno crkveno zdanje proširiše vjernici 1870. godine, a zbog porasta župljana 1969. odlučiše svoju crkvu još proširiti pa joj nadodaju dvije pobočne kapelice trokutasta zabata. Nacrt za obnovljenu crkvu izradio je zadarski ing. arh. Ivo Novak.
Crkva sv. Nikole u Prahuljama
Nalazi se na pola puta, jednu milju između Zatona i Nina. Ta starohrvatska crkvica iz 11. st. zanimljiva je centralna građevina. Diže se na slikovitu zemljanom piramidastom humku, na prapovijesnoj liburnoskoj grobnici. Građena je u obliku tvrđave, s četiri kraka raspoređena oko središnje kružne jezgre, od kojih tri tvore apside, a četvrti je ulazni krak. Nad središnjim se prostorom diže kupola u tamburu sa zanimljivim kružno-rebrastim svodom. Nad njim je za turskih ratova izgrađena kula s kruništem kao osmatračnica koja je u cijelosti prekrila tambur. Pod kupolom su pojasnice koje su oslonjene na pilastre prislonjene uz pilone među apsidama. Ulazni krak je pravokutan i presvođen polukalotom oslonjen na trompe, dok su tri ostala kraka polukružne konhe prevođene polukalotama. u osi je svake apside uski prozor, a na ulaznom su kraku romanička vrata. Zidana je malim uslojenim kamenjem i izrazito je malih dimenzija (5,9 x 5,7 m). Važna je za povijest drevnoga Nina. Prema predaji, u Ninu se okrunilo sedam kraljeva koji su pri krunidbi bili obvezni s pratnjom dojahati do ove crkve. Tu su se predtsavljali narodu u znak kraljevske vlasti mačem s humka zasijecali na sve četiri strane svijeta. No priča je ipak legenda, jer se zna da je crkva s početka 12. st. i da je jedini primjer takvog tipa ranoromaničke građevine u Dalmaciji. Služila je i kao župna crkva za vjernike Zatona i Zlošana. God. 1603. posjetio ju je Priulov vizitator i našao uredno vođene glagoljske matice krštenih, vjenčanih, vidio i dva glagoljska Misala, duo missalia illirica /Amos R. Filipi, Radovi JAZU Zadar, sv. 13-14/1968. str. 231-235. U vrijeme vizitacije postojala je u župi bratovština Duha Svetoga s 28 braće. Vizitator se uvjerio da se bratovština uredno vodi te da je naredio da se napišu njezina pravila i neka ih odobri Biskup.
Glagoljica
Sve su župe i ninske i zadarske biskupije odvajkada bile isključivo glagoljaške – tvrdi don Amos R. Filipi /Povijest grada Nina, Zadar 1969./. To je potvrdio i vizitator August Valier koji je god. 1579. zabilježio za svećenike zadarskih otoka da imaju glagoljskim pismenima tiskane Misale, Brevijar i druge knjige. Sličnu potvrdu imamo i za ninske seoske župnike glagoljaše u vizitaciji Michaela Priulija. On je god. 1603. o njima zabilježio da se župnici služe u obredima rimskim Misalima i Brevijarima, pisanim hrvatskim jezikom i glagoljskim pismenim. Vizitator je posjetio župnu crkvu sv. Nikole u Zatonu te vidio vođene matice krštenih i vjenčani pa naredio da se bilježe i imena umrlih i krizmanih. Vidio je i dva glagoljska Misala /duo missalia illirica/, glagoljski Brevijar i Ritual. Župnik, poslužitelj iz Nina, obavlja službu «all illirico» u nedjelje i blagdane. Ustanovio je da je župnik glagoljaš «dovoljno sposoban za svoj posao». Don Vl. Cvitanović bilježi da je Zaton dao pet župnika glagoljaša.
Broj pučanstva
Vizitator biskupa Michiela Priulija je zabilježio da je u Zatonu 1603. god. našao 120 stanovnika i 30 ognjišta. Šematizmi donose da je župa Zaton imala god. 1843. stanovnika 120. God. 1856. – 212 st. God. 1883. – 332 st. God 1898. – 452 st. God. 1908. kuća 75 i 516 st. God. 1913. – kuća 72 i 446 duša. God. 1928. – kuća 101 i 712 st. God. 1939. – prema Draganovićevu Šematizmu 881. stanovnika. God. 1974. – 1008. God. 1991. – 1035 duša. God 2002. – 628 duša.
Zatonska zvona
Između dva rata podignut je u Zatonu na uglu groblja, uz samu crkvu, visoki, trokatni, kameni, izgledni zvonik, ponos mještana, sa visokim prozorima. Nije ožbukan. Zvona u njemu, zanimljivo, imaju svoja imena: To su imena svete nazaretske obitelji: Isus, Marija, Josip. Zatonska zvona imaju veoma ugodan zvuk pa ih mnogi uspoređuju sa zvonima katedrale sv. Stošije u Zadru. Veliko zvono, ISUS, ima po sredini sljedeći natpis: SAMOM BOGU ČAST I SLAVA. KRIST POBJEĐUJE, KRIST KRALJUJE, KRIST VLADA. 1931. S druge strane veliki natpis ISUS. Ispod: ZATON. I još jedan natpis: ISUSE, KRISTE KRALJU, SPASI NAS! Donji rub zvona veoma je ukrašen, a poviše nosi ime ljevaonice: PREMIATA FONDERIA DE POLI IN VITTORIO VENETO – ITALIA. Likovi: Bogorodica na prijestolju, Uznesenje Marijino, sv. Mihovil, sv. Kristofor, Uskrsli Krist. Srednje zvono ima s južne strane ime: MARIJA. Po sredini veliki natpis: DUŠE SVETI BOŽE, SMILUJ NAM SE! OD GROMA I GRADA, OSLOBODI NAS, GOSPODINE! 1931. S druge strane: MARIJO, SVETA BOGORODICE, ČUVAJ NAS! Likovi: sv. Terezija od Malog Isusa, Pohođenje Marije Elizabeti, Isusovo prikazanje u hramu. Na donjem rubu ime ljevaonice /kao i na velikom zvonu/. Manje zvono, zvano JOSIP. Po sredini natpis JOSIP i Josipov lik. Glavni natpis: DOĐITE, POKLONIMO SE GOSPODINU! OD KUGE, GLADA I RATA, OSLOBODI NAS GOSPODINE! ZATON KOD NINA 1931. SVETI JOSIPE; PREČISTI ZARUČIČE BL. DJ. MARIJE, MOLI ZA NAS! Likovi, sv. Ante Pustinjak, sv. Franjo Asiški, sv. Josip, sv. Nikola, zaštitnik mornara, Raspeti na Kalvariji i tri žene pod križem. U medaljonu ime ljevaonice /kao gore/. Sva tri zvona je kupio god. 1931. Zatonjanin don Ante Peroš, župnik u Ždrelcu.
Župnici 20. stoljeća
Don Ante Đinić, iz Sv. Filipa i Jakova, 1900. – 1901.
Don Pave Zanki, iz Privlake, 1901.
Don Augustin Padelin, 1901. – 1909.
Don Ante Banić, iz Velog Iža, 1910. – 1911.
Don Ante Ivančević, 1911. – 1920.
Don Henrik Sertić, 1920. – 1932.
Don Ive Nikpalj, iz Arbanasa, 1932. – 1935.
Don Frane Karamarko, 1935. – 1938.
Don Eugen Konatić, iz Velog Iža, 1938. – 1939.
Don Nikola Pedišić, iz Pašmana, 1939. – 1945.
Don Ivan Nikpalj, iz Arbanasa, 1945. – 1954.
Don Stipe Matkov, 1954. – 1961.
O. Ivan Jeger, DI, 1961.
Don Rozario Šutrin, iz Luke, 1962. – 1963.
Don Frane Mandić, iz Turnja, 1963. – 1964.
Don Nikola Nižić, iz Preka, 1964. – 1965.
Don Robert Milanja, iz Zaglava, 1965. – 1969.
Don Frane Mandić, iz Turnja, 1969. – 1970.
Don Josip Kolanović, iz Privlake, 1970. – 1971.
Don Srećko Frka – Petešić, iz Sali, 1971. – 1978.
Don Čedomil Šupraha, iz Kolana, 1978. – 1989.
Don Pave Zubčić, iz Ražanca, 1989. – 1998.
Don Šime Kevrić, iz Visočana, od 1998.