SESTRUNJ

Otok Sestrunj nalazi se u zadarskom otočju izmeđo otoka Molata, Rivnja, Tuna i Iža.  “Nalik je na planinu, bačenu u more” (Ivo Rubić). Obrastao je makijom. U predpovijesno doba bio je naseljen od Ilira, a kasnije od Rimljana koji ga nazvaše Estrum. U 10. st. ga spominje Konstantin Porfirogenet pod imenom Estium (tu je kod prepisivanja slovo r zamijenjeno slovom i. Dr. P. Skok misli da naziv dolazi od lat. riječi extraneus – izvanjski. Od 17. st. je otok bio vlasništvo zadarskih talijanskih plemićkih obitelji: Franje Soppe, Antonija Lantana, Frane Borelli, grofa Vranskoga. Mještani otkupiše otok 1904. god. za 16.000 forinta. U pretpovijesno doba bio je naseljen Ilirima (ilirske gradine iznad sela na brežuljku Gručinica i na jugoistočnom kraju otoka na brežuljku Gračina; brojni kameni grobni humci s prilozima).  U prošlosti razvijeno ribarstvo i proizvodnja opeke. Do najnovijeg vremena sačuvana uporaba glagoljice, kao i stari glagoljaški napjevi koji se i danas pjevaju. Sačuvano je osam glagoljskih rukopisnih matičnih knjiga od 1700. Također i Libar od duš, Libar godov i dr. Osnovna škola počela je s radom krajem 19. st. u župnom domu, a nastavu je vršio mjesni župnik. Školska je zgrada podignuta 1926., a nastava je prestala 1980. jer nije bilo učenika.

                                                                                                                                             

Župni ured Sv. Petra i Pavla, 23291 Sestrunj.
Župnik: don Josip Kero (Svećenički dom, Zadar), tel. 261-839.

Župa Sestrunj je osnovana već u 16. st. God. 1579. se spominje župna crkva sv. Petra. Od 1851. je samostalna kapelanija u dekanatu Sutomišćica. Nije sa sigurnošću utvrđeno kad je sagrađena župna crkva sv. Petra na mjesnom groblju. Obnovljena i posvećena 1830, zatom obnovljena 1843. godine, i zbog oštećenja gromom (1899.) ponovno je obnovljena 1902.  Crkva je jednobrodna. Zbog oštećenja gromom ponovno obnovljena 1902., a 1932. produžena 6 m. Temeljito obnovljena 1995., i blagoslovio ju je nadbiskup Marijan Oblak. Glavni oltar kameni s palom na kojoj se nalaze sv. Petar i sv. Pavao te Uznesenje BDM; oltar prema narodu drveni; ambon drveni; svetohranište uzidano u zidu, a vrata brončana reljefna; iznad ulaznih vrata u sakristiju nalaze se kipovi sv. Alojzija, drveni i sv. Ante, drveni na postoljima ugrađenim u zidu. U nišama u zidovima lađe crkve kipovi Srca Isusova drveni i sv. Nikole, biskupa, drveni. U neposrednoj blizini crkve sagrađen je 1990. zvonik s dva zvona. Uz crkvu se nalazi seosko groblje.

Sestrunj ima posred sela crkvicu Gospe od Zdravlja. “Spominje se početkom 17. st., točnije 1603. god. u Priulijevoj vizitaciji” (Magaš-Filipi, Otok Sestrunj, Zadar, 1983., str. 84.). Proširena je 1865. i potom 1922. g. obnovljena. Na mramornom oltaru, izgrađenom 1797. stajala je prije Gospina slika, a 1906. g. kupljen je Gospin kip. Zbog blizine vjernicima u njoj se čuva Presveto. Još od 1777. g. u župi je djelovala Bratovština Gospe pd Zdravlja koja je 1914. g., “uslijed ratnih neprilika” prestala djelovati. Imala je 13 kapitula. Jedan je glasio: Tko beštima ili krade, isključuje se iz bratovštine”. Djevojačko društvo presv. Srca Isusova osnovao je u Sestrunju 1937. g. župnik don Riko L. Finka.                                                                                                                                                                                                                                               

                                                                                                                                                                                                                         

 

 

 S e s t r u n j s k a   z v o n a

A. Župna crkva sv. Petra imala je zvonik-preslicu koji je 1896. bio srušen i 1902. obnovljen. Već 1897. g. kupljena si dva nova zvona za 1020 forinta kod talij. tvrtke De Poli u Vittorio Veneto. Međutim, ratne 1917. g. austrijske vlasti oduzeše veće zvono u ratne svrhe. Iste godine je manje zvono preneseno na Gospinu crkvicu u selo, ali i njega kasnije uzeše austrijske vlasti.

Danas velika župna crkva na groblju ima uz ulazna vrata crkvene ograde mali cementni zvonik. Za župnika don Jose Lovrovića (iz Silbe) nabavljeno je 1925. god. novo, veće zvono. To veće zvono je teško 342 kg. a promjera 81 cm. Stajalo je s prijevozom oko 5.000 tal. lira. Nosi sljedeće natpise: SVETI PETRE I PAVLE, MOLITE ZA NAS! 1924. BOGA SLAVIM, PUK POZIVLJEM, MRTVE PLAČEM. Manje zvono je starijeg datuma, promjera 70 cm. Na donjem dijelu ima sljedeće: 1. OD KUGE, GLADA I RATA – OSLOBODI NAS, GOSPODINE! 2. OD VJEČNE SMRTI, OSLOBODI NAS, GOSPODINE! 3. SVETI ROKO, MOLI ZA NAS! 4. SVETA MARIJO, MOLI ZA NAS! 5. SVETA BARBARO, MOLI ZA NAS! U medaljonu upisan je natpis firme: Premiata fonderia DE POLI – VITTORIO Likovi: sv. Jeronim s lavom, Gospa na prijestolju, sv. Roko s tikvicom, Raspeti na križu s Majkom Marijom i sv. Ivanom. Ima mnogo ukrasa na gornjem i donjem rubu.

B. Kapela Gospe od Zdravlja na kamenoj preslici ima jedno zvono s natpisima: 1. SVETI PETRE I PAVLE, MOLITE ZA NAS! 2. SVETI NIKOLA, MOLI ZA NAS! 3. SVETI JOSIPE, MOLI ZA NAS! 4. SRCE ISUSOVO, SMILUJ NAM SE! 5. SVETI ROKO, MOLI ZA NAS! Likovi na zvonu: sv. Petar i Pavao, sv. Nikola, sv. Roko i Srce Isusovo. Više ukrasa pri vrhu i na podnožju. Veće zvono, iz god. 1921., nalazi se u podrumu. Ima na sebi natpise: 1. GOSPE OD ZDRAVLJA, MOLI ZA NAS! 2. SVETI JOSIPE, MOLI ZA NAS! 3. SVETI DOMINIČE, MOLI ZA NAS! 4. ŽUPA SESTRUNJ – 1921. 5. Natpis ljevaonice: Premiata fonderia DE POLI, Vittorio Veneto (u medaljonu). Likovi sv. Josipa i sv. Dominika. Više ukrasa pri vrhu i dnu u obliku vitica i ljiljana.

G l a g o l j i c a

Jedini natpis glagoljice na kamenu nalazi se na pragu tzv. Morove kuće vlasnika Soppe Fortezza, a uzidan je uz crkvicu G. od Zdravlja kao seja. To je godina 1747 (Fučić, Glag. natpisi, Zgb 1982., str. 323.). Bogoslužje se u Sestrunju od davnine vršilo na staroslav, jeziku, a sve matične župne knjige vodile glagoljicom. Sačuvalo se do danas 8 glagoljskih rukopisnih knjiga pisanih kurzivnom glagoljicom. To su Matice krštenih, vjenčanih i umrlih (1700-1881), Libar od duš, Libar godov, Madrikula Gospe od Prikazanja, Blagajnički dnevnik. K tome, više vrijednih tiskanih glag. misala: 3 Levakovićeva iz 1631 i 3 Karamanova iz 1741.,  1 Parčićev iz 1905. (Magaš-Filipi, “Otok Sestrunj”, Zadar 1983., 66-67. str.).

Mali Sestrunj darovao je Crkvi Božjoj 29 svećenika glagoljaša.

Do danas je sačuvano glagoljaško pjevanje. Dijelovi Mise pjevaju se na tzv “silbinskom napjevu” – novijoj melodici vrlo sličnoj “Misi apostolorum” zadarske katedrale. No sačuvan je vrlo stari i zanimljiv napjev za “Gospodi, pomiluj” (Kyrie), notnu transkripciju kojega donosi J. Bezić u svojoj knjizi “Razvoj glagoljaškog pjevanja na području Zadarske nadbiskupije. Taj napjev se često uzima kao izrazit primjer izvornog starog otočkog glagoljaškog pjevanja. Sačuvani su i brojni drugi napjevi (posljednice Uskrsa, Tijelova, Duhova i za mrtve, vrlo lijepe litanije, psalmi za pokojne). Pjeva se u dva kora, muškarci i žene. Sestrunjci su predstavili dio svoje pjevane glagoljaške baštine na “Večeri glagoljaške baštine ” u sklopu “Glazbenih večeri u Donatu” u Zadru.

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       

Š k o l a

Prva škola u mjestu počela je radom krajem 19. st. kao pomoćna. Nastavu je vršio u župnom dvoru mjesni župnik. Nova prikladna školska zgrada izgrađena je 1926. god. i započela radom 1927. Godine 1930. bilo upisano 96 djece. God. 1980. škola prestala radom zbog nedostatka djece. U školskoj zgradi smješten je poštanski ured.

B r o j   p u č a n s t v a

Prema crkvenim podacima (šematizmima): God. 1527. Sestrunj broji 87 stanovnika. God. 1603. vatikanski vizitator Priuli bilježi da mjesto ima 12 obitelji sa 60 st. God. 1727. prema podacima biskupa Zmajevića Sestrunj ima 85. st. God. 1759. – 127 st. God. 1840. – 105 st. God. 1910. – 269 st. God. 1928. – 43 obitelji i 335 st. God. 1938. – oko 450 st. Nakon 2. svj. rata – 1948. god. – 382 st. God. 1974. – 247. God. 1981. – 96 st. God. 1999. – 30-ak stanovnika, a širom svijeta više od tisuću.

 

RIVANJ

Otočić Rivanj se smjestio između Sestrunja i Ugljana. Prirodni je produžetak otoka Ugljana. Dug je 3 i po km. a ima površine 4 i po km². Jedino naselje nalazi se na zapadnoj strani, pri vrhu otoka. Ima podataka da je bio naseljen u ilirsko doba. Od 1640. god. bio je vlasništvo plemićke obitelji Lantana. Prema Karlu F. Bianchiju spominje se prvi put 1350. god. a ime Rivanj dobio je prema lat. riječi Ripanium. Lat. riječ ripa znači – obala, uz more, rijeku, vodu. Tu je slovo p prešlo u v, a slog ni u hrv. nj. (A.R. Filipi, O imenu otoka Rivanj – Radovi Inst. JAZU u Zadru, sv. 3, 1956. str. 485-8; Dr. Ivo Rubić, Otok Rivanj – Radovi Inst. JAZU u Zadru, sv. IV-V. 1959. str. 117-143.). U vjerskom pogledu Rivanj je uvijek pripadao župi Sestrunj. Oduvijek je s njim činio jednu župu. Do kraja 1960-tih, žitelji Rivnja pokapali su se na mjesnom groblju u Sestrunju, a od tada se pokapaju na svom novom groblju koje se nalazi istočno od crkvice sv. Jelene. Po sredini otočića nalazi se na vrhu crkvica sv. Jelene, carice, majke rimskoga cara Konstantina Velikoga. U crkvi se nalazi svetičin kip. Misno slavlje se u njoj drži na  blagdan sv. Jelene (18. kolovoza), u prigodi sprovoda i na Dušni dan. Sagrađena je 1877. god. i ima istaknut položaj nad selom. Ispred crkvice na malom zvoniku visi zvono koje je nabavio župnik don Amos Rube Filipi. U blizini crkve vide se ostaci srednjovjekovne crkvice sv. Barbare. Dok su stanovnici Zverinca i Sestrunja čakavci, Rivanjci su štokavci. Rivanjska su prezimena: Radulić i Fatović. Iz Privlake su došli Grbići i Mustaći. Zbog prekrasnog položaja uz more, zaklona od bure i ljepote krajobraza, mjesto ima najbolje uvjete za razvoj turizma. Broj pučanstva. Prema zapisu Zaharije Valaressa Rivanj je 1527. g. imao 40 stanovnika. Kasnije, 1608. – 20, 1854. – 37 st. God. 1904. – 7 kuća i 76 st. God. 1920. – 16 obitelji i 100 st. God. 1953. – 25 domaćinstava i 103 st. Danas – 20-tak stanovnika. Valjda najmanja mjesna zajednica u Zadarskoj županiji. Nažalost, u Rivnju se posljednji dječji plač čuo prije više od trideset godina. Rivanj je, ipak, oaza tišine i mira.

 

 

 

 

Proslava sv. Jelene na Rivnju, predvodi nadbiskup Ivan Prenđa.

                                                                                                                              

Sv. Jelena Križarica, Rivanj

Rivanj, crkvica sv. Jelene

 

Ž u p n i c i

Prema Kronici župe prvi je župnik Sestrunja bio don Šimun Božičević (1664-1700).

Zatim slijedi niz od 34 dušobrižnika do 1900. godine, a u 20. stoljeću:

1. don Anton Košta, iz Preka, 1897-1904.
2. don Mate Zorić, iz Božave, 1904-1918.
3. don Šime Lovrović, iz Silbe, poslužitelj, 1918.
4. donMate Garković, iz Velog Rata, 1919.
5. don Miho Fabijanić, iz Paga, izlož. kapelan 1919.
6. don Miho Milić, iz Velog Iža, 1919-1923.
7. don Ante Cotić, Hercegovac, 1923.
8. don Ante Marija Strgačić, iz Velog Iža, 1923.
9. don Joso Lovrović, iz Silbe, 1923-1930.
10. don Amos Rube Filipi, iz Sali, 1930-1933.
11. don Joso Sorić, iz Preka, 1933-1935.
12. don Frane Konst. Kovar, 1935.
13. don Leonard Riko Finka, iz Sali, 1936-1950.
14. don Anđeo Kolić, iz Solina, 1950-1955.
15. don Amos Rube Filipi, iz Sali, 1955-1984.

Poslužitelji:

16. don Josip Rudić, iz Sali, 1984-1989.
17.  don Zdenko Milić, 1989-1990.
18. O. Stanko Turčić TOR, 1990-1993.
19. O. Ante Badurina TOR, 1993.
20. don Čedomil Šupraha, 1994.
21. O. Šime Škibola OFM, 1994-1997.
22. don Mladen Kačan, 1997.
23. don Pave Šindija, 1997.
24. O. Franjo Kowal SDV, 1997.
25. don Srećko Petrov, ml., u suradnji s don Marinom Mandićem SDB. od 1998-2002.

 

---

[1] Rozario Šutrin, Iz povijesti naših župa – Sestrunj, u: Vjesnik zadarske nadbiskupije God. XLV. Br. 5-6/2000. str. 207-211.