Starigrad-Paklenica

STARIGRAD-PAKLENICA – župa sv. Jurja, mučenika; župa ustanovljena oko 1690.

 Naselje i mala luka na obali Velebitskoga kanala. Starigrad je naseljen u kontinuitetu od rimskog doba (Argyruntum). Car Tiberije podjeljuje godine 34.-35. municipalna prava; tada je okružen zidinama. Najvjerojatnije naseljeno Hrvatima u prvom razdoblju njihova doseljenja u 7. st. Tijekom 16. st., kao i većina graničnih frankopanskih posjeda, napušten je pred turskom opasnošću. Izgrađuje ga i obnavlja u 17. st. novopridošlo hrvatsko stanovništvo – Bunjevci. Južno od Starigrada nalaze se ruševine Većke kule, koja je možda dio Većkoga grada, odnosno antičkoga naselja Vegium. Većki grad bio je središte starohrvatske podgorske župe plemena Tugomerića. Župa Starigrad-Paklenica bila je razasuta kao i Seline.

Godine 1908. sastojala se župa od sljedećih zaselaka ili torova: Torine, Veliki Ledenik, Mali Ledenik, Njive, Sklopina, Ogredice, Zidine, Prisadnja, Bristovac Donji, Uremovac, Rašinovac, Krćevina, Veliki Vaganac, Jatara, Županov Dolac, Bristovac Gornji, Kojin Dolac, Slobodna, Za Vitrenikom, Bristovac Dokozića, Dobro Selo, Doci, Kruškovac, Paklenica Veća, Punta (selo). U 138 domova bila su 1023 stanovnika.

Danas je čitava župa koncentrirana uglavnom uz more a stanovnici se sve više bave turizmom.

 Župni ured Sv. Jurja, 23244 STARIGRAD-PAKLENICA, tel. 369-230, općina Starigrad-Paklenica.

Župnik: don Marinko Jelečević.

Matica krštenih od 5. 11. 1831., vjenčanih od 26. 2. 1832., a umrlih od 14. 1. 1826.

Župna crkva sv. Jurja m. Iz temelja je podignuta 1850. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar drveni sa svetohraništem i slikom sv. Jurja; kameni oltar prema puku i kameni ambon (domaći klesani kamen); u nišama drveni kipovi Gospe od Zdravlja i sv. Josipa; kamena krstionica i kamena škropionica; zvonik-preslica s dva zvona.

Sv. Jurja m. na groblju. Nekoć župna, obnovljena 1904., danas ruševina.

Velike Gospe na Rujnu (950 m). Jednobrodna crkva sa sakristijom. Prvotna crkva je suhozid, a 1936. za vrijeme župnika don Ante Adžije crkva u neposrednoj blizini prvotne ozidana u kamen. Ima kameni oltar sa slikom Bogorodice s Djetetom. Hodočasničko mjesto hrvatskih planinara.

Sv. Petra ap. Kapela iz 10. st. u Kulini, restaurirana 1901. U vrijeme gradnje ove kapele ovdje su bila plemena Tugomerića, Šubića, Kurjakovića, a u njezinoj blizini otkrivena je antička nekropola iz 1.-2. st. Oko crkve dvadesetak, a u njoj tri stećka.

Župna kuća iz 1874. Spaljena u II. svjetskom ratu. Obnovljena 1970.

Škola: osnovna.

Stn.: 1100